Zbog štete nastale tijekom izvanrednog slijetanja u polje u rujnu 2023. godine u Novosibirskoj oblasti, ruski pilot Sergej Belov suočava se s tužbom vrijednom 119 milijuna ruskih rubalja, što je približno 1,5 milijun američkih dolara. Prema sudskim dokumentima koji su postali javni 22. siječnja, od pilota se osobno potražuje naknada štete vezana uz događaj koji je tada obišao svjetske medije kao dramatičan, ali u konačnici uspješno okončan incident bez ljudskih žrtava.
Belov je bio zapovjednik leta U6-1383 ruske kompanije Ural Airlines na ruti od Sočija prema Omsku. Zrakoplov Airbus A320 tijekom leta je izgubio tlak u zelenom hidrauličkom sustavu, što je pokrenulo niz operativnih odluka posade. Zbog tehničkog problema posada je odlučila preusmjeriti let prema Novosibirsku čija uzletno-sletna staza omogućuje veće sigurnosne margine. Međutim, tijekom leta nije uočeno da se stajni trap nije mogao uvući, što je povećalo aerodinamički otpor i potrošnju goriva.
Kako su se rezerve goriva približavale kritičnoj razini, posada je proglasila izvanredno stanje te donijela odluku o prinudnom slijetanju izvan zračne luke. Zrakoplov je sletio u polje oko 185 kilometara zapadno od Novosibirska. U zrakoplovu je bila 161 osoba i svi su preživjeli bez težih ozljeda, a prizori evakuacije među kukuruznim poljima postali su simbol prisebnosti i profesionalnosti kabinskog i letačkog osoblja.
Naknadna istraga, koja je u međuvremenu djelomično povučena i revidirana, ukazala je na niz čimbenika: pogreške u procjeni i raspodjeli radnog opterećenja u pilotskoj kabini, netočnosti u planiranju i praćenju potrošnje goriva te nedostatno upravljanje resursima posade. Istodobno, uzrok početnog tehničkog kvara pripisan je istrošenosti fleksibilnog crijeva u hidrauličkom sustavu.
U prvim danima nakon incidenta uprava Ural Airlinesa najavljivala je mogućnost da zrakoplov, nakon detaljnog pregleda, ponovno poleti s polja vlastitom snagom. No kasniji medijski napisi sugerirali su da će ipak biti rastavljen i iskorišten za rezervne dijelove, što se na kraju i dogodilo.
Tužba protiv pilota otvara šire pitanje osobne financijske odgovornosti članova letačke posade za odluke donesene u izvanrednim situacijama. Uobičajena je praksa u komercijalnom zrakoplovstvu da odgovornost primarno snosi operator, dok se eventualne individualne pogreške analiziraju kroz regulatorne i disciplinske postupke, a ne kroz privatne odštetne zahtjeve. Je li stoga paradoksalno financijski teretiti kapetana koji je, unatoč mogućim pogreškama u procjeni i upravljanju situacijom, uspio spasiti sve putnike i članove posade, ili upravo odluke koje su prethodile izvanrednom slijetanju opravdavaju takvo potraživanje?
