Kina je potvrdila kako planira kupiti 200 Boeingovih zrakoplova te istodobno zatražiti produljenje trgovinskog primirja sa Sjedinjenim Američkim Državama, objavio je Reuters. Riječ je o potezu koji dolazi nakon sastanka američkog predsjednika Donalda Trumpa i kineskog predsjednika Xi Jinpinga, održanog s ciljem stabilizacije odnosa dviju najvećih svjetskih ekonomija.
Prema priopćenju kineskog ministarstva trgovine, Peking je prvi put službeno potvrdio planiranu narudžbu Boeingovih zrakoplova, no nije precizirao o kojim se modelima radi. Ako dogovor bude zaključen, to bi za Boeing predstavljalo prvi veliki kineski posao u gotovo deset godina, nakon razdoblja u kojem je američki proizvođač zrakoplova bio gotovo isključen s drugog najvećeg zrakoplovnog tržišta na svijetu zbog trgovinskih napetosti između Washingtona i Pekinga.
Reuters navodi kako je Donald Trump nakon sastanka u Pekingu izjavio da bi kineske narudžbe Boeingovih zrakoplova mogle narasti i do 750 primjeraka. Dodao je kako bi zrakoplovi trebali biti opremljeni motorima GE Aerospacea.
Kinesko ministarstvo trgovine priopćilo je i da će Sjedinjene Američke Države Kini osigurati jamstva za opskrbu dijelovima i komponentama za zrakoplovne motore u okviru Boeingova dogovora. Taj je detalj posebno važan u kontekstu višegodišnjih poremećaja u opskrbnim lancima, ali i trgovinskih ograničenja koja su obilježila odnose dviju zemalja.
Prema Reutersu, kineske zrakoplovne tvrtke od 2005. do 2017. u prosjeku su naručivale 127 zrakoplova godišnje. Nakon toga, zbog trgovinskih napetosti i problema povezanih s Boeingom 737 MAX, prosječan broj novih kineskih narudžbi pao je na samo šest zrakoplova godišnje.
Osim najavljene kupnje zrakoplova, Peking i Washington nastoje dogovoriti i uzajamno smanjenje carina na robu vrijednu najmanje 30 milijardi američkih dolara sa svake strane. Kinesko ministarstvo trgovine poručilo je da američke carine na kinesku robu ne bi smjele prelaziti razinu dogovorenu ranijim aranžmanom.
Trgovinsko primirje dviju zemalja dogovoreno u Kuala Lumpuru prije sastanka Trumpa i Xija u Južnoj Koreji u listopadu prošle godine, produljeno je na godinu dana i trenutačno bi trebalo isteći u studenome. Dogovor je uključivao smanjenje američkih carina na dio kineskih proizvoda te privremeno zaustavljanje novih kineskih ograničenja izvoza rijetkih zemnih metala i magneta, ključnih za proizvodnju potrošačke elektronike, električnih vozila i obrambenih sustava.
Američki ministar financija Scott Bessent izjavio je za Reuters kako Trumpova administracija „ne žuri” s produljenjem trgovinskog primirja, što upućuje na nastavak pregovora u idućim mjesecima. Kinesko ministarstvo trgovine navelo je da će dvije strane zajednički raditi na rješavanju međusobnih zabrinutosti u vezi s kontrolama izvoza te da Peking razmatra zahtjeve za izvozne dozvole za kritične minerale, uključujući rijetke zemlje, kada su namijenjeni civilnoj upotrebi.
U širem trgovinskom paketu spominje se i poljoprivreda. Bijela kuća ranije je objavila kako će Kina od 2026. do 2028. kupiti najmanje 17 milijardi dolara vrijednosti američkih poljoprivrednih proizvoda, ne računajući postojeće obveze vezane uz soju. Kinesko priopćenje nije izravno potvrdilo taj iznos, ali navodi kako su dvije strane postigle „pozitivne rezultate” u području poljoprivrede i dogovorile uzajamni pristup tržištima.
Iako najavljeni carinski ustupci sami po sebi vjerojatno neće značajno promijeniti gospodarske prognoze, analitičari ih vide kao važan politički signal. Zhiwei Zhang, predsjednik i glavni ekonomist Pinpoint Asset Managementa, ocijenio je za Reuters kako je riječ o pozitivnom koraku, osobito ako dvije zemlje nastave razgovarati i pokušaju stabilizirati bilateralne odnose.
Za Boeing bi kineska narudžba, ako bude potvrđena i provedena, imala snažnu komercijalnu i simboličku vrijednost. Kina je desetljećima bila jedno od najvažnijih tržišta za američkog proizvođača, ali su narudžbe posljednjih godina gotovo presušile. Novi dogovor mogao bi označiti postupni povratak Boeinga na tržište koje će, prema dugoročnim industrijskim procjenama, ostati jedno od ključnih za rast globalnog zračnog prometa.
