RAZGOVOR: Huseyin Bahadir Bedir – Predsjednik Uprave MZLZ d.d.

Činjenica kako je zrakoplovna industrija nepredvidiva i jedna od onih najosjetljivijih na gospodarske promjene, posebno je dobila na svom značaju uslijed pandemije virusa Covid-19. No, oporavak u sektoru zrakoplovne industrije je vidljiv te je nakon duljeg vremena neizvjesnosti i loših rezultata u vidu putničkog prometa napokon vidljivo „svjetlo na kraju tunela“.

Ipak, u jeku pandemije, zračna luka Franjo Tuđman dobila je među putnicima dugo očekivani dodatak ponude – lowcost prijevoznike. Uz to, Ryanair je vrlo optimističan glede broja putnika pa očekuje oporavak ZL Franjo Tuđman već u idućoj, 2022. godini.

O aktualnom stanju zrakoplovne industrije, prometu i najavama te utjecaju pandemije na planove proširenja zagrebačke zračne luke, imali smo priliku popričati s predsjednikom Uprave MZLZ d.d. (koncesionara Zračne luke Zagreb), Huseyinom Bahadir Bedirom.

Od dolaska koncesionara na ZL Zagreb, isti je radio na kvalitetnom povezivanju Zagreba sa svijetom uglavnom letovima tzv. legacy carriera, dok low cost prijevoznici nisu otvarali linije. Da nije bilo pandemije i drastičnog pada prometa, bi li low cost prijevoznici poput Ryanaira imali priliku otvoriti bazu u ZAG, odnosno je li baza Ryanaira korištena za brži oporavak od posljedica pandemije?

Redovitoo i intenzivno surađujemo sa zrakoplovnim prijevoznicima koliko god možemo kako bismo uspostavili letove unatoč trenutačno smanjenoj potražnji. Štoviše, početkom godine objavili smo novi, pojačani model poticaja koji potiče zrakoplovne prijevoznike uvesti linije s i prema nedovoljno iskorištenim tržištima. Drago nam je što je zrakoplovna industrija pozdravila naše napore, a najveći zrakoplovni prijevoznik u Europi, Ryanair, odlučio za partnerstvo sa zagrebačkom zračnom lukom. Ryanairov doprinos značajno će pomoći ubrzanju oporavka prometa od posljedica uzrokovanih pandemijom.

Uslijed pandemije, long haul linije iz Zagreba su privremeno ili u potpunosti prekinute. Svjedočimo kako je Air Canada najavila povratak u ljetnoj sezoni 2022., dok se na liniji za Dubai vratio flydubai. Kad se očekuje vraćanje prometa na staro (u smislu povratka prijevoznika na long haul letovima, konkretno Emiratesa, Air Transata, Korean Aira)? Postoje li najave za nove long haul linije?

Neprestano smo u kontaktu s brojnim zrakoplovnim prijevoznicima diljem svijeta radi procjene tržišnih uvjeta, razumijevanja potreba zračnih prijevoznika i informiranja o mogućnostima u Zagrebu. No, zbog povjerljivosti podataka i poslovne etike, takve informacije ne možemo otkriti prije odobrenja druge strane.

Nije tajna da obnavljanje letova na srednjim i tzv. long haul linijama najviše ovisi o ograničenjima na graničnim prijelazima koja su uvele različite države. Zračna luka Franjo Tuđman imala je, izravno i posredno, značajan broj putnika iz Dalekog istoka (Azije), Australije i Sjeverne Amerike. Ponovno uspostavljanje tih linija ovisi o politici koja će se primjenjivati na graničnim prijelazima tih država. Očekujemo postupni povratak tih linija između 2022. i 2025. godine.

Postoji li mogućnost dolaska drugih low cost prijevoznika u Zagreb?

Budući da je zračna luka Franjo Tuđman zračna luka glavnog grada države članice EU, podložna je strogim propisima. Kao upravitelj zračne luke, osiguravamo poštene i jednake uvjete za svakog zrakoplovnog prijevoznika kako bismo što više povećali naše prometne aktivnosti. Komercijalna je odluka zrakoplovnih prijevoznika hoće li letjeti u zagrebačku zračnu luku.

United Airlines je prilikom otvaranja linije iz Newarka za Dubrovnik prokomentirao kako istražuje mogućnosti otvaranja linija i za “druge gradove u Hrvatskoj”. Postoji li namjera MZLZ-a uspostaviti izravne letove za SAD?

Kao što sam već istaknuo, u stalnom smo kontaktu s prijevoznicima diljem svijeta kako bismo u pregovorima postigli dogovor i povećali prometne aktivnosti u zračnoj luci, stoga ni američko tržište nije iznimka. Radimo na uspostavljanju izravne veze između SAD-a i Zagreba, ali odluka o pokretanju ove izravne linije u konačnici je komercijalna odluka zrakoplovnog prijevoznika.

Zračna luka Franjo Tuđman potrudila se uslijed pandemije koronavirusa putnicima pružiti što je moguće više beskontaktno iskustvo prolaska kroz zračnu luku, a gdje to nije moguće, prošireni su prostori kako bi putnici mogli održavati razmak (npr. kod kontrole putovnica). Postoje li planovi za ugradnju automatskih samoposlužnih terminala za kontrolu putovnica ili automatskih terminala za skeniranje ukrcajnih propusnica, tj. boarding?

Samoposlužni terminali za kontrolu putovnica u nadležnosti su Ministarstva unutarnjih poslova, zračna luka će u dogledno vrijeme, u procesu pripreme, pružiti potrebnu tehničku podršku. Razmatra se postava automatskih terminala za skeniranje ukrcajnih propusnica ispred zaštitne kontrole.

Sukladno najavama koncesionara, a i javnosti poznatim pojedinostima koncesijskog ugovora, koncesionar je dužan povećavati kapacitet putničke zgrade, tj. istu proširivati. Prvi broj putnika na kojem bi koncesionar trebao povećati kapacitet terminala bio je 3,5 milijuna putnika kad su dodana 2 karusela za prtljagu, jedan u sortirnici i jedan u prostoru za izdavanje prtljage. Koji su planovi proširenja za idući putnički “milestone”, odnosno 5 milijuna putnika?

Ugovorom o koncesiji, „milestone“ od 5 milijuna putnika godišnje pokreće početak druge faze proširenja novog putničkog terminala.

Druga faza uključuje potpuno dovršenje BHS (baggage handling system): povećanje do ukupnog broja od 60 šaltera za registraciju putnika, instalaciju pete trake za preuzimanje prtljage i četvrtog karusela za sortiranje prtljage u sortirnici.

Na početku faze 2, planira se proširenje jednog krila, (tzv. pier) te povećanje prostora čekaonice (boarding lounge) na međunarodnim odlascima.

Možda će biti potrebna i neka unutarnja preuređenja terminala kako bi se prilagodili povećanom prometu.

Kad možemo očekivati ugradnju dodatnih check-in šaltera, odnosno povećanje s 30 na 45, te konačno na 60 šaltera? Uz to, kad je planirana ugradnja posljednjeg, petog karusela za izdavanje prtljage?

Kao što je ranije spomenuto, 5 milijuna putnika godišnje uključuje povećanje broja šaltera za registraciju putnika do ukupno 60 šaltera kao i instalaciju pete trake za izdavanje prtljage u prizemlju putničkog terminala.

Međutim, kako bi se zadovoljili zahtjevi za održavanjem optimalne razine usluga koje se odnose na vrijeme čekanja na registraciju za let, moguće je aktivirati i tzv. međufazu koja podrazumijeva povećanje broja šaltera za prijavu putnika na ukupno 45 šaltera, a nakon dosezanja broja od 3,5 milijuna putnika godišnje.

Ryanair najavljuje rapidni rast broja putnika. Na posljednjoj konferenciji za medije, generalni direktor Michael O’Larry je najavio kako će ZL Franjo Tuđman uz suradnju s Ryanairom, u 2022. ostvariti 3,5 mil putnika, u 2023. više od 6 mil., a u 2024. preko 7 milijuna putnika. Smatrate li da je ostvarenje takvih brojeva putnika realno, te ako jest, znači li to kako već krajem iduće godine koncesionar kreće s povećanjem kapaciteta putničke zgrade?

Ryanair je objavio svoje procjene. Međunarodna zračna luka Zagreb niti želi niti može preferirati jednog prijevoznika u odnosu na nekog drugog. Uvjeti poslovanja i suradnje između zrakoplovnih prijevoznika i zračne luke su transparentni, nediskriminirajući i javno su objavljeni na službenim web stranicama. Odluke o povećanju kapaciteta donosit ćemo u skladu s našim planovima proširenja putničkog terminala, vodeći računa o održavanju razine kvalitete usluge za sve naše klijente.

Koji je konačan kapacitet putničke zgrade ZL Franjo Tuđman nakon svih predviđenih proširenja? Hoće li terminal moći “izdržati” prihvat, kako je O’Larry najavio, preko 10 milijuna putnika u narednih 5-6 godina?

Novi putnički terminal dizajniran je za godišnji promet od 5 milijuna putnika u prvoj fazi, a nakon proširenja u drugoj fazi, za ukupno 8 milijuna putnika godišnje. Podrazumijeva se, naravno, kako je cijelo vrijeme potrebno voditi računa o održavanju optimalne razine kvalitete usluga.

S obzirom na površinu, putnički terminal bi vjerojatno mogao opsluživati još veći promet putnika na godišnjoj razini, ovisno o predviđenom rasporedu letova, ali bi to moglo imati određeni utjecaj na razinu usluge i posljedično tome na zadovoljstvo putnika.

Svojevremeno je u javnosti kružila fotografija koja prikazuje plan proširenja terminala. Je li isti još uvijek aktualan te, ako je, postoje li predviđanja koje godine bi trebalo krenuti proširenje koje faze?

Fotografija je preuzeta iz trenutačno vrijedeća Masterplana MZLZ -a, odobrenog od davatelja koncesije. Početak podfaza planiran je u skladu s rezultatima prometa putnika na godišnjoj razini: Faza 2A planirana je kad se dosegne razina 5 milijuna putnika godišnje, faza 2B na 6,1 milijuna putnika godišnje, faza 2C na 7,3 milijuna putnika godišnje, a završna faza 2D trebala bi započeti najkasnije 2032. godine.

Međutim, koncesionar je dužan svakih 5 godina revidirati svoj Masterplan. Revizija podrazumijeva da je kroz navedeno razdoblje od pet godina potrebno uzeti u obzir promjene prometnih trendova – promjene zračnih prijevoznika, profila letova i putnika, promjene flote zrakoplova i opće promjene u zrakoplovnoj industriji. Također će se u tom petogodišnjem razdoblju morati uzeti u obzir mogući novi propisi i regulative kao i stečeno iskustvo korištenja prostora u postojećem objektu. Sve ove promjene mogu utjecati na konačni dizajn i pokretanje svake od planiranih faza. Svaka eventualna promjena treba biti odobrena od strane davatelja koncesije.

Na protekloj prezentaciji Airbusa A220 u Zagrebu koja se održala na starom putničkom terminalu, novinari, odnosno javnost imala je priliku vidjeti kako je stari terminal, iako zatvoren, zadržao svoj oblik i infrastrukturu. Postoje li planovi u budućnosti koji bi obuhvaćali uporabu starog putničkog terminala u svrhu prihvata i otpreme putnika ili robe?

Kao što znate, u okviru starog putničkog terminala smješten je terminal općeg zrakoplovstva, u dijelu terminala koriste se uredi, prostor bivšeg restorana sad je organiziran kao restoran društvene prehrane, dio terminala koristi se kao skladišni prostor.

Bilo je nekih razmatranja da se stari terminal koristi za teretni promet, ali budući da zgrada nije izvorno projektirana za tu svrhu, ova bi opcija zahtijevala velike rekonstrukcije.

U doba prije pandemije, stari putnički terminal koristio se kao prostor za održavanje festivala i koncerata, te još nekih komercijalnih aktivnosti, a trenutačno se većina zgrade održava za potencijalne potrebe putničkog prometa. U budućnosti je moguće kako će se neki dijelovi zgrade prenamijeniti za komercijalne i društvene aktivnosti.

Prema istraživanju ASQ-a, ZL Franjo Tuđman je proglašena najboljom zračnom lukom od 2-5 mil. putnika. Posljedica je to ulaganja u putničku infrastrukturu (ugostiteljske objekte, nabavku novih autobusa i opreme za opsluživanje zrakoplova, uređenje dodatnog VIP salona, itd.). Mogu li putnici u budućnosti očekivati daljnja unapređenja u putničkom iskustvu na ZL Franjo Tuđman?

Da, usprkos, moramo reći, izazovnim vremenima koja su se reflektirala u značajnom smanjenju broja putnika i operacija u zračnom prometu, putnici i korisnici usluga zračne luke Franjo Tuđman, tri su godine za redom visokim ocjenama nagradili zračnu luku kroz redovito istraživanje kvalitete usluga ACI/ASQ (Airports Council International/Airport Service Quality).

The Airport Service Quality (ASQ) vodeći je svjetski program ocjenjivanja stupnja zadovoljstva putnika uslugama zračnih luka kroz 37 ključnih pokazatelja uspješnosti. Program na terenu tijekom cijele godine provode certificirani ASQ agenti intervjuirajući putnike u zračnim lukama putem jedinstvenog ACI/ASQ upitnika. Prema ovom relevantnom istraživanju, zagrebačka zračna luka proglašena je najboljom u Europi u skupini zračnih luka veličine od 2 do 5 milijuna putnika godišnje (Best Airport in Europe by Size and Region) u 2018., 2019. i 2020. godini. To nas čini posebno ponosnima, osobito zato što su prepoznati i naši značajni napori da smo i 2020. godine, u zahtjevnim okolnostima uzrokovanih COVID-19, uspjeli osigurati najbolju moguću uslugu, prije svega vodeći računa o zaštiti zdravlja i sigurnosti naših putnika, radnika, poslovnih partnera i korisnika naših usluga. Neprestano osluškujemo očekivanja naših putnika kroz praćenje kvalitete usluga kao i praćenjem korisničkog iskustva u izravnoj komunikaciji s putnicima, te prilagođavamo razvojne planove kako bismo zadržali visoke ocjene kojim su nas putnici nagradili.

Radite li na povećanju teretnog prometa? Može li ZL Franjo Tuđman u budućnosti očekivati veći razvoj u smislu teretnog prometa, te postoji li mogućnost povećanja postojećeg ili izgradnja novog terminala za teretni promet?

Postojeće skladište tereta dovoljno je za opsluživanje teretnog prometa u zračnoj luci. Operater skladišta tereta neprestano radi na poboljšanju postojećih objekata koristeći nove tehnologije kako bi se povećali kapaciteti unutar postojećeg pogona. U budućnosti se, ovisno o potražnji i potrebi rezervacije većeg prostora, uvijek može razmotriti izgradnja novog ili neko drugo skladište.

Europski parlament je u srpnju ove godine usvojio rezoluciju u kojoj stoji kako je Republika Hrvatska spremna za ulazak u Schengenski prostor, te je Vlada najavila kako je i službeni ulazak u Schengen očekivan možda već u 2022. godini. Kako će se terminal ZL Franjo Tuđman pripremiti za novu regulaciju tj. protok putnika? Hoće li to obuhvaćati veće infrastrukturne radove?

Naime, terminal je trenutačno konfiguriran na način što više sadržaja postoji za međunarodne putnike, odnosno one koji moraju proći kontrolu putovnica. Ulaskom u Schengensko područje, samo će za nekolicinu letova sa ZLFT biti potrebna kontrola putovnica (u trenutačnom redu letenja za Beograd, Moskvu, Dubai, Toronto, London, Tel Aviv, Kijev).

Hoće li se prostor koji se trenutačno koristi za domaće letove koristiti za non-Schengen letove, a prostor koji se trenutačno koristi za međunarodne letove za Schengen i domaće letove? U tom slučaju, korisnici non-Schengen područja ne bi imali mogućnost korištenja PrimeClass loungea, restorana itd. Kako je zamišljena tranzicija na novi način protoka putnika?

Priprema za Schengen tranziciju izvorno je bila planirana još tijekom faze projektiranja NPT-a, te se dodatno razvijala tijekom procesa ocjenjivanja prilagodbe Republike Hrvatske uvjetima Schengenskog sporazuma, pri čemu su tranzicijski plan odobrila nacionalna tijela i tijela EU.

Plan ne predviđa jednostavno zamjenu prostora. Ali najkraće rečeno, sva komercijalna područja na kojima se nalaze duty free shop, ostale trgovine, restorani, caffe barovi i saloni, bit će dostupni svim putnicima, onima koji dolaze iz Schengen područja i onima koji dolaze iz non-Schengen područja. Kasnije će putnici koji nisu iz Schengen područja proći kontrolu putovnica u terminalu, a prije ukrcaja u zrakoplov, bio im zrakoplov vezan za avio most ili se putnici do zrakoplova prevoze autobusom.

Ryanair najavljuje baziranje do 5 zrakoplova već u ljetnoj sezoni 2022. Uz aktualnu flotu Croatia Airlinesa, ovisno o količini baziranih zrakoplova, najveći broj istovremeno baziranih zrakoplova bi mogao biti i preko 20 (uz povremeno baziranje zrakoplova Trade Aira i ETF Airwaysa još i veći). Hoće li veći broj baziranih zrakoplova napraviti “gužvu” na novoj stajanci, odnosno hoće li ZL pribjeći parkiranju zrakoplova na staru stajanku pa odrađivati ukrcaj pomoću autobusa?

Zračna luka redovitoo koristi zapadnu i istočnu stajanku za potrebe prometa i parkiranja zrakoplova. Preraspodjela resursa će se kao i do sad odvijati prema potrebama reda letenja na obje stajanke, osiguravajući pri tom jednake uvjete za sve zrakoplovne prijevoznike.

Prethodno dolasku koncesionara, ZL Zagreb je bila poznata i za prihvat malih privatnih zrakoplova čiji je broj drastično smanjen povećanjem pristojbi (pristojbe za slijetanje malih privatnih zrakoplova mogu doseći i preko 100 €). Postoji li inicijativa koncesionara za prihvatljivije cijene za privatne zrakoplove, uzimajući u obzir kako je ZL Zagreb jedina ZL u okruženju, sve do Rijeke ili Osijeka, koja pruža uslugu točenja mlaznog goriva JET A-1?

Smatramo da su naše cijene korektne. Kao što znate, regulirane aerodromske naknade naplaćuju se po težini zrakoplova i broju putnika u odlasku. Prema izračunu, a u skladu s vrijedećim cjenikom zračne luke, za zrakoplov, primjerice, težine 2 t i s jednim putnikom na međunarodnom letu, ukupna cijena iznosi 63,17 EUR. Također želimo istaknuti kako se parkiranje zrakoplova na stajanci TGA prva četiri sata ne naplaćuje.

Piloti su često primjećivali kako FTM VGDS (Visual Guidance Docking System) na novoj stajanci ima tehničkih ograničenja te kako nije automatiziran. Postoji li plan za unapređenje i automatizaciju VGDS sustava?

Trenutačni postojeći VDGS sustav zadovoljava sve propisane standarde i za sad ne razmatramo opciju njegove zamjene. Možemo razmotriti tu mogućnost u jednoj od sljedećih faza razvoja zračne luke.

Zahvaljujemo g. Huseyinu Bahadir Bediru na izdvojenom vremenu.