Informacije o aktivnostima protupožarnih zrakoplova i helikoptera često su raspršene između servisa za praćenje letova, NOTAM-a, privremenih zona ograničenja letenja i različitih nacionalnih izvora. Kako bi ih objedinio na jednom mjestu, Matej Bučarić razvio je automatizirani sustav koji putem Discorda prati protupožarne operacije u Hrvatskoj i još šest europskih država.

Projekt je nastao iz potrebe za preglednijim i ažurnijim informacijama o tome koji zrakoplovi sudjeluju u gašenju požara, gdje se trenutačno nalaze i koliko dugo lete.

„Projekt je nastao iz jednostavne potrebe: informacije o protupožarnim aktivnostima razasute su na mnogo mjesta, pa je teško na jednom mjestu vidjeti što se trenutačno događa“, objasnio je Bučarić za AvioRadar.

Kako navodi, službene i medijske informacije često ne pružaju dovoljno detaljan pregled trenutačne aktivnosti protupožarne flote.

„Domaći mediji često nisu ažurni s podacima o tome koliko zrakoplova gasi požar na kojem području. Većini ljudi to vjerojatno nije problem, ali onome tko takve operacije redovito prati takve informacije nedostaju“, kaže autor projekta.

Njegov je cilj bio javno dostupne podatke prikazati na način koji će biti koristan široj zajednici, a ne samo ljudima koji se profesionalno bave zrakoplovstvom.

„Htio sam podatke okupiti na jednom mjestu i prikazati ih tako da budu razumljivi i spotterima i svima koje zanima kako protupožarna flota radi tijekom sezone“, dodaje Bučarić.

Ideja projekta pojavila se još prije približno četiri godine, kada je razvijen prvi dio aplikacije za automatsko prepoznavanje novih aktivacija NOTAM-a. Projekt tada nije zaživio, no Bučarić mu se vratio prije nekoliko tjedana i nadogradio ga u znatno opsežniji sustav.

„Ideja zapravo nije nova. Prije otprilike četiri godine napravio sam dio aplikacije koji prepoznaje nove aktivacije NOTAM-a, ali projekt tada nije zaživio. Prije nekoliko tjedana vratio sam mu se i nadogradio ga do onoga što danas radi“, rekao je.

Aplikacija kontinuirano prati dva javno dostupna izvora podataka. Pozicije zrakoplova koji emitiraju podatke putem transpondera preuzimaju se s Flightradar24, dok se informacije o NOTAM-ima i privremenim zabranama letenja dobivaju s portala AMC-a Hrvatske kontrole zračne plovidbe. To uključuje i privremene zone ograničenja letenja koje se uspostavljaju oko područja zahvaćenih požarima.

„Aplikacija non-stop prati dva javna izvora podataka. Prvi je Flightradar24, odakle dolaze pozicije zrakoplova koje se emitiraju transponderom. Drugi je portal AMC-a Hrvatske kontrole zračne plovidbe, odakle dolaze NOTAM-i i privremene zabrane letenja, uključujući zone koje se uvode oko požara“, pojašnjava Bučarić.

U pozadini se nalazi baza protupožarnih zrakoplova i helikoptera s podacima o registraciji, tipu, operatoru, godini proizvodnje i uobičajenom području djelovanja. Kada zrakoplov iz baze poleti, sustav ga automatski prepoznaje, objavljuje obavijest i prati do slijetanja, nakon čega bilježi trajanje leta.

„Kada neki zrakoplov iz baze poleti, sustav to prepozna, objavi obavijest i prati ga do slijetanja, kada bilježi trajanje leta. Iz tih zapisa automatski nastaju dnevne, mjesečne i godišnje statistike te karte na kojima se vidi gdje se stvarno radilo“, objašnjava autor.

Korisnicima su dostupne obavijesti o svakom polijetanju i slijetanju, uz tip zrakoplova i trajanje leta. Sustav prikazuje i aktivne protupožarne NOTAM-e i privremene zabrane letenja, zajedno s kartama područja na koja se odnose.

Za svaku državu postoji zaseban kanal, pa korisnici mogu pratiti samo područje koje ih zanima. Dostupan je i zajednički pregled svih trenutačno aktivnih protupožarnih letova u Europi, s kartom i aktualnim pozicijama zrakoplova.

Karte se automatski prilagođavaju stvarnoj situaciji. Prikaz za Hrvatsku u uobičajenim okolnostima obuhvaća Hrvatsku i okolne države, no ako je neki hrvatski Canadair raspoređen u inozemstvu, karta se proširuje kako bi prikazala i njegovu lokaciju.

„Prikaz za Hrvatsku obično pokriva Hrvatsku i okolicu, ali ako je naš Canadair raspoređen u inozemstvu, primjerice u Francuskoj, karta se automatski proširi kako bi ga obuhvatila. Uz to postoji i zajednički prikaz za cijelu Europu, na kojem se odjednom vidi gdje se sve u tom trenutku gasi“, kaže Bučarić.

Na temelju prikupljenih zapisa automatski se izrađuju dnevne, mjesečne i godišnje statistike broja letova i ukupnog vremena letenja za svaki zrakoplov. Podaci su grupirani i prema tipu zrakoplova, dok mjesečne toplinske karte prikazuju područja na kojima su protupožarne flote najčešće djelovale.

Cijeli sustav radi automatizirano, 24 sata dnevno, na poslužitelju. Podaci se ne unose ručno, nego se kontinuirano osvježavaju, dok se baza zrakoplova svakodnevno nadopunjava.

„Sve je automatizirano i radi 24 sata dnevno na poslužitelju. Podaci se ne prikupljaju ručno, nego se kontinuirano osvježavaju, a baza zrakoplova nadopunjava se iz dana u dan, dijelom i uz pomoć zajednice koja prijavljuje zrakoplove koji nedostaju“, ističe autor projekta.

Projekt trenutačno pokriva Hrvatsku, Francusku, Španjolsku, Grčku, Italiju, Tursku i Portugal, uz nekoliko zrakoplova iz Cipra, Maroka i susjednih država.

Hrvatska protupožarna flota pokrivena je u cijelosti, s 12 od 12 zrakoplova. U Francuskoj se prati 30 od procijenjenih približno 40 zrakoplova, u Španjolskoj 32 od približno 85, u Grčkoj 27 od približno 70, u Italiji 21 od približno 35, u Turskoj 13 od približno 35 te u Portugalu osam od procijenjenih 40 zrakoplova.

Baza trenutačno sadrži ukupno 159 zrakoplova, dok se procjenjuje da u pokrivenim državama djeluje više od 300 protupožarnih zrakoplova i helikoptera.

Razmjeri aktivnosti vidljivi su i iz podataka zabilježenih tijekom jednog dana. Do večernjih sati sustav je registrirao 117 letova i približno 184 sata ukupnog naleta.

Najviše letova zabilježeno je u Francuskoj, njih 38, uz 27,6 sati letenja. U Grčkoj je evidentirano 28 letova i 45,5 sati naleta, u Italiji 23 leta i 55,1 sat, dok je u Hrvatskoj zabilježeno 11 letova i 22,3 sata letenja. Španjolska je imala osam letova i 13 sati naleta, a Turska osam letova i 15,6 sati.

„Za dojam o razmjerima, do večeri je u samo jednom danu zabilježeno 117 letova i oko 184 sata naleta. Takvi podaci pokazuju koliko su protupožarne operacije intenzivne i koliko se toga istodobno događa u različitim dijelovima Europe“, navodi Bučarić.

Statistički podaci o letovima prikupljaju se od 29. lipnja 2026. godine, dok su podaci za mjesečne toplinske karte dostupni od 27. srpnja.

Bučarić napominje kako se aplikacija još uvijek nalazi u ranoj fazi razvoja, zbog čega su mogući manji propusti na čijem se uklanjanju aktivno radi.

„Aplikacija je još u ranoj fazi, pa su manji propusti očekivani. Sustav se stalno provjerava i nadograđuje, a cilj je da podaci s vremenom budu što potpuniji i pouzdaniji“, kaže.

Jedan od ciljeva je i objavljivanje cjelokupnog programskog koda nakon dovršetka projekta. Na GitHubu je trenutačno dostupna početna verzija aplikacije za praćenje protupožarnih NOTAM-a, još bez integracije s Flightradar24.

„Plan je da sav kod bude otvoren kada projekt bude dovršen. Na GitHubu je trenutačno početna verzija, još bez integracije s Flightradar24“, objašnjava Bučarić.

U sljedećoj fazi planirano je daljnje širenje baze protupožarnih zrakoplova i helikoptera, uključujući i one koji se tijekom sezone privremeno angažiraju iz drugih država. Takvi angažmani dodatno otežavaju praćenje jer se sastav flote koja sudjeluje u protupožarnim operacijama često mijenja iz godine u godinu, a dio zrakoplova i helikoptera aktivira se samo tijekom određenih razdoblja ili prema potrebama na terenu. Planirano je i nadopunjavanje povijesnih podataka kako bi statistike obuhvatile cijelu sezonu, daljnje poboljšanje automatskog prepoznavanja protupožarnih NOTAM-a te unapređenje sustava za prepoznavanje polijetanja i slijetanja. To je jedan od tehnički najzahtjevnijih dijelova projekta jer protupožarni zrakoplovi i helikopteri često djeluju u područjima sa slabijom ADS-B pokrivenošću ili lete na vrlo malim visinama, zbog čega podaci o njihovom položaju nisu uvijek potpuno dostupni. 

„Najveći izazov trenutačno je održavanje što potpunije baze zrakoplova i helikoptera koji sudjeluju u protupožarnim operacijama, posebno onih koji se sezonski angažiraju ili dolaze iz drugih država. Sastav flote mijenja se iz godine u godinu i nije uvijek jednostavno pravodobno evidentirati sve angažirane letjelice. Kratkoročni cilj je dodatno proširiti bazu, nadopuniti povijesne podatke kako bi statistike pokrivale cijelu sezonu te unaprijediti sustav za prepoznavanje letova i protupožarnih NOTAM-a“, zaključuje Bučarić. 

Discord zajednici za praćenje protupožarnih operacija može se pristupiti putem poveznice:

https://discord.gg/Ksq8Z5ax3a

Početna verzija otvorenog koda dostupna je na:

https://github.com/ItsNature/NOTAMScrapper