Hrvatski nacionalni zračni prijevoznik Croatia Airlines zaključio je prvih devet mjeseci 2026. godine s neto gubitkom od 64,7 milijuna eura, što je više nego trostruko povećanje u odnosu na 20,9 milijuna eura gubitka ostvarenog u istom razdoblju prošle godine. Prema objavljenom nerevidiranom financijskom izvješću, kompanija je unatoč povećanju broja putnika i poslovnih prihoda zabilježila izrazito pogoršanje financijskih pokazatelja, ponajprije zbog snažnog rasta operativnih troškova, financijskih rashoda i troškova povezanih s obnovom flote.

Poslovni prihodi Croatia Airlinesa u promatranom razdoblju dosegnuli su 221,2 milijuna eura, osam posto više nego godinu ranije. Međutim, poslovni rashodi istodobno su porasli za čak 20 posto, s 226,2 na 270,5 milijuna eura. Posljedično, gubitak iz poslovanja povećan je s 21,5 na 49,3 milijuna eura. Posebno zabrinjava podatak da je kompanija samo u trećem tromjesečju, koje obuhvaća najvažniji dio ljetne turističke sezone, ostvarila gubitak od 15 milijuna eura, dok je u istom tromjesečju prethodne godine gubitak iznosio 2,9 milijuna eura.

Dodatno pogoršanje vidljivo je u pokazatelju EBITDA, koji je s pozitivnih 12,4 milijuna eura u prvih devet mjeseci 2025. godine pao na negativnih 23,9 milijuna eura u 2026. godini. Riječ je o posebno važnom pokazatelju jer potvrđuje kako se negativni rezultati ne mogu pripisati isključivo amortizaciji novih zrakoplova ili financijskim rashodima. Troškovi poslovanja rastu znatno brže od prihoda, što upućuje na ozbiljne izazove u postizanju operativne profitabilnosti.

Takvi rezultati dolaze unatoč pozitivnim prometnim pokazateljima. Croatia Airlines je od siječnja do kraja rujna prevezao 1.656.468 putnika, sedam posto više nego u istom razdoblju prethodne godine. Putnički faktor popunjenosti zrakoplova povećan je za 1,2 postotna boda, na 67,5 posto, dok su prihodi od prijevoza putnika porasli šest posto, na 183,9 milijuna eura. Ipak, prosječna bruto tarifa bila je jedan posto niža, a jedinični operativni trošak povećan je za približno deset posto, dok je jedinični operativni prihod ostao gotovo nepromijenjen. Takav odnos pokazuje da rast prometa zasad nije dovoljan za nadoknađivanje povećanih troškova.

Istodobno je zabilježen i rast broja zaposlenih. Croatia Airlines je na dan 30. rujna 2026. zapošljavao 1.035 radnika, odnosno 25 više nego godinu ranije, što predstavlja povećanje od 2,5 posto. Broj operativnih zaposlenika povećan je za 19, a neoperativnih za šest. Kompanija navodi kako je zbog uvođenja Airbusa A220 zaposleno devet dodatnih pilota, dok je broj članova kabinskog osoblja povećan za 11. Prosječan broj zaposlenih tijekom prvih devet mjeseci porastao je s 996 na 1.025, a ukupni troškovi osoblja povećani su s 38,4 na 40,9 milijuna eura, odnosno za približno 6,6 posto.

Iako je dio dodatnog zapošljavanja očekivana posljedica obnove flote i povećanog opsega prometa, rast troškova rada predstavlja još jedan pritisak na financijske rezultate kompanije. Pritom je važno naglasiti kako zapošljavanje dodatnog operativnog osoblja nije samo po sebi pokazatelj neučinkovitosti, posebno u razdoblju uvođenja novog tipa zrakoplova i potrebe za odgovarajuće školovanim posadama. Štoviše, pokazatelj produktivnosti zaposlenih porastao je za tri posto. Ipak, u okolnostima u kojima rashodi znatno nadmašuju prihode, opravdano je očekivati da se svako povećanje broja zaposlenih, uključujući i neoperativno osoblje, prati odgovarajućim rastom produktivnosti i dugoročnom optimizacijom organizacije.

U obrazloženju financijskih rezultata Croatia Airlines naglašava nepovoljne vanjske okolnosti, posebno rast cijena mlaznog goriva povezan s geopolitičkim sukobima na Bliskom istoku. Troškovi goriva povećani su za 20,7 milijuna eura, troškovi održavanja zrakoplova, bez troškova osoblja, za 7,6 milijuna eura, troškovi usluga u zračnom prometu za 3,3 milijuna eura, a amortizacija za dodatnih 4,2 milijuna eura. Kompanija navodi kako su čimbenici na koje nije mogla utjecati imali negativan učinak od 48,4 milijuna eura, odnosno iznos koji odgovara približno 75 posto ukupnog ostvarenog gubitka.

Vanjski troškovni pritisci nedvojbeno predstavljaju ozbiljan izazov za cjelokupnu zrakoplovnu industriju, no pritom treba razlikovati nepredvidive tržišne okolnosti od troškova povezanih sa strateškim poslovnim odlukama. Obnova flote, iako dugoročno nužna i opravdana, podrazumijeva dodatne troškove financiranja, amortizacije, školovanja osoblja i istodobnog održavanja različitih tipova zrakoplova. Upravo zbog toga financijski rezultati otvaraju pitanje koliko je tranzicijsko razdoblje financijski zahtjevnije od prvotnih očekivanja te kada bi ulaganja u novu flotu trebala početi donositi konkretne pozitivne učinke.

Projekt zamjene flote zrakoplovima Airbus A220 najveći je modernizacijski zahvat u povijesti Croatia Airlinesa. Do kraja rujna kompanija je preuzela jedanaest novih zrakoplova tog tipa, a tijekom listopada još dva. Njihovo uvođenje trebalo bi dugoročno omogućiti nižu potrošnju goriva, pojednostavljenje održavanja i povećanje operativne učinkovitosti. Međutim, tijekom prijelaznog razdoblja kompanija se suočava s troškovima istodobnog korištenja različitih tipova zrakoplova, kašnjenjima isporuka te produljenim postupcima povrata starijih zrakoplova vlasnicima. Prema izvješću, zbrojena kašnjenja isporuka Airbusa A220 dosegnula su 73 mjeseca, što dodatno otežava planiranje operacija i kontrolu troškova.

Posebnu pozornost zaslužuje i financijska stabilnost kompanije. Hrvatska Vlada u prosincu 2025. godine odobrila je dokapitalizaciju Croatia Airlinesa u ukupnom iznosu od približno 156 milijuna eura, od čega se 85,9 milijuna odnosi na pretvaranje državnih potraživanja u kapital, a 70 milijuna eura na novčane uplate. Prvih 35 milijuna eura uplaćeno je početkom 2026. godine, dok je preostalih 35 milijuna eura prvotno bilo predviđeno za 2027. godinu.

Međutim, Glavna skupština Croatia Airlinesa krajem listopada 2026. donijela je odluku o povećanju temeljnog kapitala za dodatnih 35 milijuna eura, izdavanjem 35 milijuna novih redovitih dionica nominalne vrijednosti jednog eura. Nove dionice upisat će i uplatiti Republika Hrvatska, čime bi temeljni kapital kompanije trebao porasti na približno 248,2 milijuna eura. Time se posljednja faza dokapitalizacije, prema izvornoj dinamici predviđena za sljedeću godinu, pokreće ranije od planiranog.

Premda je riječ o već odobrenom projektu financijske potpore, a ne o novoj, dodatnoj dokapitalizaciji izvan prethodno najavljenog okvira, promjena dinamike njezine provedbe zaslužuje pozornost. S obzirom na izrazito negativne financijske rezultate, povećane operativne troškove i pritisak na likvidnost, opravdano se postavlja pitanje je li ubrzavanje dokapitalizacije povezano s potrebom za ranijim osiguravanjem dodatnih financijskih sredstava. Takva povezanost čini se mogućom, no kompanija nije izričito potvrdila da su upravo lošiji rezultati razlog promjene prvotno predviđenog rasporeda.

Unatoč državnoj financijskoj potpori, novčani tok iz poslovnih aktivnosti u prvih devet mjeseci bio je negativan i iznosio 7,2 milijuna eura, nasuprot pozitivnih 14,6 milijuna eura godinu ranije. Novčana sredstva na kraju rujna iznosila su 20,4 milijuna eura, no povećanje raspoloživog novca potrebno je promatrati i u kontekstu državne dokapitalizacije te prodaje i povratnog najma dvaju rezervnih motora, transakcija kojima je kompanija osigurala dodatnih 25,7 milijuna eura. Istodobno su dugoročne obveze porasle s 219,3 na 280,5 milijuna eura, ponajprije zbog povećanja obveza povezanih s najmom zrakoplova. Navedeni pokazatelji potvrđuju kako financijska stabilnost kompanije i dalje u velikoj mjeri ovisi o uspješnom provođenju tranzicije flote i osiguravanju dostatne likvidnosti.

Iako je važno naglasiti da je Croatia Airlines unaprijed predvidio negativne financijske rezultate tijekom višegodišnjeg procesa obnove flote, ostvareni gubitak i njegovo ubrzano povećavanje zahtijevaju ozbiljnu pozornost. Pozitivni prometni pokazatelji i modernizacija flote predstavljaju važne korake za budućnost kompanije, ali sami po sebi ne jamče financijsku održivost. Osobito zabrinjava činjenica da ni rast broja putnika tijekom ljetne sezone nije bio dovoljan za značajnije ublažavanje negativnog rezultata, dok ranije pokretanje završne faze državne dokapitalizacije dodatno otvara pitanje financijskih potreba nacionalnog prijevoznika tijekom tranzicijskog razdoblja.

Pred Croatia Airlinesom tako ostaje zahtjevno razdoblje u kojem će, uz dovršetak obnove flote, ključan izazov biti povećanje prihoda po raspoloživom kapacitetu, kontrola troškova i poboljšanje operativne učinkovitosti. Predstojeći zimski mjeseci, tradicionalno obilježeni slabijom potražnjom, mogli bi dodatno opteretiti poslovanje. Dugoročni uspjeh projekta obnove flote neće se mjeriti samo brojem isporučenih zrakoplova i prevezenih putnika, nego prije svega sposobnošću Croatia Airlinesa da tehnološku modernizaciju pretvori u financijski održivo poslovanje.