Anketa AvioRadara o najpoželjnijim novim linijama Croatia Airlinesa prikupila je 270 odgovora i ukupno 1.200 prijedloga odredišta. Rezultati pokazuju izrazit interes za Portugal i Island, ali i niz zanimljivih prijedloga za povezivanje manjih hrvatskih zračnih luka.

Gdje bi čitatelji AvioRadara željeli letjeti tijekom ljeta 2027.? Upravo smo to pitanje postavili u anketi posvećenoj mogućem razvoju mreže Croatia Airlinesa. Tijekom anketiranja zaprimljeno je 270 odgovora s ukupno 1.200 prijedloga odredišta, odnosno prosječno 4,44 prijedloga po odgovoru.

Sudionici su mogli predložiti do tri odredišta za svaku od sedam ponuđenih hrvatskih zračnih luka – Zagreb, Split, Dubrovnik, Zadar, Pulu, Rijeku i Osijek.

Prilikom statističke obrade objedinjeni su različiti zapisi istih odredišta, a iz konačnog poretka izdvojeni su prijedlozi za postojeće i već najavljene izravne linije, neovisno o zračnom prijevozniku koji ih obavlja. Također su izdvojena odredišta izvan nominalnog doleta aktualne flote Croatia Airlinesa te prijedlozi kod kojih nije bilo moguće nedvosmisleno utvrditi odredišnu zračnu luku.

Nakon takve obrade preostalo je 810 prijedloga za 94 različite kombinacije polaznih zračnih luka i odredišta, odnosno 67,5 posto svih upisanih odabira.

Važno je naglasiti kako je riječ o dobrovoljnoj internetskoj anketi, a ne reprezentativnom istraživanju tržišta. Teorijska najveća statistička pogreška za slučajni uzorak od 270 ispitanika iznosila bi približno ±6,0 postotnih bodova pri 95-postotnoj razini pouzdanosti, no zbog načina prikupljanja odgovora ta se vrijednost ne može primijeniti na stvarne rezultate ove ankete.*

Portugal uvjerljivo na vrhu, Island na drugom mjestu

Kada se objedine prijedlozi iz svih sedam hrvatskih zračnih luka, Lisabon je uvjerljivo najpoželjnije novo odredište sa 160 glasova. Slijedi Reykjavík s 85 prijedloga, dok je treće mjesto pripalo Portu s njih 35.

Edinburgh, Madeira i Budimpešta dobili su po 30 prijedloga, Podgorica 25, a Kairo 20. Helsinki, Tenerife i Santorini također su među istaknutijim odredištima s po 15 glasova.

Posebno je zanimljivo promatrati portugalska odredišta kao jedinstveno tržište. Lisabon, Porto i Madeira zajedno su prikupili 225 prijedloga, odnosno 27,8 posto svih glasova za nove linije.

Portugal se pritom ne pojavljuje samo u željama putnika iz Zagreba, nego i iz drugih hrvatskih regija. Takva koncentracija prijedloga sugerira da dio čitatelja u trenutačnoj ponudi izravnih letova prepoznaje prostor za bolje povezivanje s portugalskim tržištem.

Reykjavík predstavlja drugi zanimljiv slučaj. Ukupno 85 prijedloga za islandsko odredište dolazi ponajprije iz Splita i Zagreba, pri čemu je posebno izražen interes za obnovu redovite povezanosti Splita s Islandom.

Naravno, broj prijedloga nije isto što i stvarna tržišna potražnja. Popularnost nekog odredišta među čitateljima ne jamči da bi zrakoplov na toj liniji bio dovoljno popunjen, niti govori koliko bi putnici bili spremni platiti zrakoplovnu kartu.

Zagreb – Lisabon daleko ispred svih

Zagreb je očekivano privukao najveći broj prijedloga. Od 270 sudionika ankete, njih 200 navelo je barem jedno odredište iz Zagreba, a ukupno je zaprimljeno 525 odabira. Nakon izdvajanja postojećih i ostalih neprihvatljivih prijedloga ostalo je 385 glasova za 34 nove linije.

Najviše ih je dobio Lisabon, čak 90. To predstavlja 17,1 posto svih upisanih zagrebačkih prijedloga, dok je portugalska prijestolnica u čak 70 slučajeva navedena kao prvi izbor.

Na drugom mjestu nalazi se Reykjavík s 30 prijedloga, a Edinburgh i Porto dijele treće mjesto s po 25. Slijedi Podgorica s 20, dok su Helsinki i Tenerife dobili po 15 prijedloga.

Zagrebački rezultati posebno su zanimljivi zbog razlika među vrstama predloženih odredišta. Dok bi Lisabon, Porto i Tenerife vjerojatno imali izraženu turističku komponentu, odredišta poput Podgorice, Rige, Tallinna i Kišinjeva otvaraju pitanje mogućeg razvoja regionalnog i transfernog prometa.

Za Croatia Airlines, čija mreža počiva i na povezivanju Zagreba s drugim europskim čvorištima, upravo bi transferni potencijal mogao biti važan pri procjeni pojedinih novih linija. Međutim, njihov ekonomski uspjeh ovisio bi o rasporedu letova, kvaliteti veza za presjedanje i potražnji u oba smjera.

Split – snažan interes za Reykjavík

Za Split je zaprimljeno 125 odgovora s ukupno 325 prijedloga. Njih 160 odnosilo se na nove izvedive linije, a među njima se jasno izdvojio Reykjavík s 50 glasova. Čak 40 puta islandsko odredište bilo je navedeno kao prvi izbor.

Lisabon se nalazi na drugom mjestu s 35 prijedloga, a Budimpešta na trećem s 15. Tunis, Kairo, Dubai i Madeira prikupili su po deset glasova.

Interes za Reykjavík posebno je zanimljiv jer Split već ima povijest povezanosti s Islandom. Islandski prijevoznik PLAY ranije je prometovao između Keflavíka i Splita, dok su tijekom 2026. postojali i charter letovi namijenjeni islandskom turističkom tržištu.

Zbog toga se rezultat ankete može promatrati kao želja za obnovom redovite izravne povezanosti, a ne kao interes za potpuno novo tržište.

Zanimljiv je i Lisabon, koji zauzima visoko mjesto u rezultatima obiju najvećih hrvatskih zračnih luka. Njegovo eventualno uvođenje iz Splita zahtijevalo bi procjenu sezonske potražnje, ali i mogućnosti da takva linija privuče putnike iz Portugala prema Dalmaciji.

Važno je istaknuti da su pojedina odredišta dobila glasove iako već postoje ili su najavljena u mreži drugih prijevoznika. Tako su Edinburgh i Porto izdvojeni iz konačnog splitskog poretka zbog već objavljenih letova za sezonu 2027.

Manje hrvatske zračne luke žele bolju međunarodnu povezanost

Iako je najveći dio odgovora bio usmjeren prema Zagrebu i Splitu, zanimljivi su i rezultati iz ostalih pet zračnih luka.

U Dubrovniku i Zadru Lisabon se također izdvojio kao najpoželjnije novo odredište, s po deset prijedloga. U Dubrovniku se dodatno spominju Pisa, Porto, Madeira, Santorini i Innsbruck, dok su čitatelji za Zadar predlagali i Dresden, Nicu, Atenu, Skoplje te izravnu domaću vezu s Dubrovnikom.

U Puli su rezultati izrazito izjednačeni. Pariz se blago izdvojio sa šest prijedloga, dok su Budimpešta, Skoplje i Lisabon dobili po pet, a Dublin četiri.

U Rijeci je najviše glasova dobila Budimpešta, njih deset, dok slijedi Prag sa sedam, a Istanbul i Beč sa po šest prijedloga.

Za Osijek se izdvojio Stuttgart s deset glasova. Slijede Nürnberg, Beč i Pariz, a zanimljivo je kako se velik broj drugih prijedloga odnosi na njemačke gradove, među kojima su Düsseldorf, Hannover, Köln, Memmingen i Berlin.

Takvi rezultati mogu se promatrati i kroz strukturu putničke potražnje. Dok su na jadranskim zračnim lukama turističke linije očekivano zanimljive, kod Osijeka se otvara pitanje bolje povezanosti s tržištima na kojima živi i radi dio hrvatskog stanovništva.

Ipak, kod manjih zračnih luka potreban je poseban oprez pri tumačenju. Za Pulu je barem jedan prijedlog naveden u 15 odgovora, za Rijeku u 20, za Dubrovnik i Zadar u po 25 te za Osijek u 35. Stoga razlika od samo nekoliko prijedloga ne može biti temelj za čvrste zaključke o tržišnim prioritetima.

Potpuni pregled svih predloženih novih linija

Kako nijedan prihvatljivi prijedlog ne bi ostao zanemaren, donosimo pregled svih 94 kombinacija polaznih zračnih luka i odredišta, s pojedinačnim brojčanim vrijednostima prema radnoj, rekonstruiranoj raspodjeli manjih rezultata.

Zagreb – 385 prijedloga za 34 nove linije

Lisabon (90), Reykjavík (30), Edinburgh (25), Porto (25), Podgorica (20), Helsinki (15), Tenerife (15), Kairo (10), Riga (10), Glasgow (10), Bilbao (10), Madeira (10), Tallinn (10), Manchester (7), Torino (7), Kišinjev (7), Ohrid (7), Lyon (7), Antalya (6), Gdanjsk (6), Hannover (6), Nica (6), Erevan (6), Santorini (5), Ibiza (4), Venecija (4), Izmir (4), Sevilla (4), Krakov (4), Abu Dhabi (3), Baku (3), Frankfurt-Hahn (3), Bari (3) i Tivat (3).

Split – 160 prijedloga za 11 novih linija

Reykjavík (50), Lisabon (35), Budimpešta (15), Tunis (10), Kairo (10), Dubai (10), Madeira (10), Sevilla (7), Larnaca (6), Firenca (4) i Cagliari (3).

Dubrovnik – 35 prijedloga za 6 novih linija

Lisabon (10), Pisa (6), Porto (5), Madeira (5), Santorini (5) i Innsbruck (4).

Zadar – 50 prijedloga za 9 novih linija

Lisabon (10), Dresden (7), Nica (6), Atena (5), Porto (5), Madeira (5), Reykjavík (5), Skoplje (4) i Dubrovnik (3).

Pula – 25 prijedloga za 5 novih linija

Pariz (6), Budimpešta (5), Skoplje (5), Lisabon (5) i Dublin (4).

Rijeka – 60 prijedloga za 11 novih linija

Budimpešta (10), Prag (7), Istanbul (6), Beč (6), Ohrid (5), Edinburgh (5), Santorini (5), Lisabon (5), Kopenhagen (4), Varšava (4) i Madrid (3).

Osijek – 95 prijedloga za 18 novih linija

Stuttgart (10), Nürnberg (7), Beč (7), Pariz (7), Atena (6), Memmingen (6), Berlin (6), Basel (6), Düsseldorf (5), Podgorica (5), Lisabon (5), Cork (4), Larnaca (4), Zürich (4), Barcelona (4), Hannover (3), Köln (3) i Frankfurt-Hahn (3).

Zašto smo izdvojili dio prijedloga?

Od ukupno 1.200 upisanih prijedloga, njih 295 odnosilo se na postojeće ili već najavljene izravne linije. Iako su neki od tih gradova dobili znatan broj glasova, nisu uvršteni u konačni poredak jer je cilj ankete bio istražiti želje za novim linijama, a ne rangirati cjelokupnu postojeću mrežu.

Dodatnih 65 prijedloga odnosilo se na odredišta koja se nalaze izvan nominalnog doleta aktualne flote Airbus A220, uključujući i pojedina daleka interkontinentalna odredišta koja bi zahtijevala drukčiji tip zrakoplova ili operativni model.

Preostalih 30 prijedloga izdvojeno je jer nisu dovoljno precizno određivali odredišnu zračnu luku.

U konačni poredak tako je uključeno 810 prijedloga, odnosno 67,5 posto svih upisanih odabira.

Pritom treba naglasiti da izostavljanje određene linije iz statističkog poretka nije ocjena njezine gospodarske opravdanosti. Primjerice, postojeća linija može imati opravdan potencijal za povećanje frekvencija, ali takvo pitanje nije bilo predmet ove ankete.

A što je s Bračem? Čitatelji su se javili redakciji

Osim odgovora prikupljenih putem anketnog obrasca, redakcija AvioRadara zaprimila je i elektroničke poruke čitatelja koji su izrazili nezadovoljstvo činjenicom da Zračna luka Brač nije bila među ponuđenim polaznim zračnim lukama.

Čitatelji su zamolili da se njihov glas ipak spomene pri objavi rezultata te su posebno istaknuli želju za međunarodnim linijama koje bi Brač povezivale s Münchenom ili Frankfurtom, Amsterdamom i Londonom.

Njihovi se prijedlozi ne mogu statistički pribrojiti rezultatima ankete jer Brač nije bio ponuđen u izvornom obrascu, no svakako zaslužuju pozornost.

Brač se nalazi u specifičnoj situaciji u odnosu na ostale hrvatske zračne luke. Njegova uzletno-sletna staza duga je 1.760 metara i široka 30 metara, a zračna luka nalazi se na nadmorskoj visini od približno 541 metra.

Kombinacija duljine staze, nadmorske visine, konfiguracije okolnog terena i visokih ljetnih temperatura može predstavljati ograničenje za operacije većih mlaznih zrakoplova. Zbog toga je potrebno posebno analizirati performanse svakog tipa zrakoplova, osobito u pogledu raspoložive duljine za polijetanje, korisnog opterećenja i meteoroloških uvjeta.

Iako su mogućnosti operacija zrakoplovima Airbus A220 na Braču već bile predmet razmatranja, njihova tehnička izvedivost ne znači automatski da bi bilo moguće obavljati sve zamišljene linije bez operativnih ograničenja.

Dodatno pitanje predstavlja gospodarska opravdanost. Brač je izrazito sezonsko turističko odredište s relativno malim lokalnim tržištem, pa bi redovite linije prema većim europskim čvorištima morale računati na snažnu turističku potražnju u oba smjera.

Manji turbopropni zrakoplovi mogli bi predstavljati prikladniju mogućnost za pojedine sezonske veze. Međutim, budući da se Croatia Airlines oslanja na novu flotu A220, a dodatne turbopropne kapacitete koristi kroz ugovorne aranžmane, njihova raspoloživost za razvoj novih linija nije zajamčena.

To, naravno, ne znači da Brač ne treba razvijati. Naprotiv, njegov turistički potencijal i geografski položaj opravdavaju zasebnu raspravu o budućoj međunarodnoj povezanosti, uključujući sezonske redovite linije, charter promet i suradnju s turističkim sektorom.

Prijedlozi naših čitatelja mogu biti dobar povod za takvu raspravu.

Nova flota otvara mogućnosti, ali ne jamči nove linije

Croatia Airlines planira tijekom 2027. dovršiti obnovu flote, koja bi trebala brojiti 15 zrakoplova Airbus A220. Od toga je predviđeno 13 zrakoplova A220-300 sa 149 sjedala te dva A220-100 sa 127 sjedala.

Nova flota donosi veći dolet i učinkovitije operacije u odnosu na dio zrakoplova koje zamjenjuje, što nacionalnom prijevozniku otvara mogućnosti razmatranja novih europskih, sjevernoafričkih i pojedinih bliskoistočnih odredišta.

Ipak, dolet sam po sebi ne predstavlja dovoljno opravdanje za uvođenje nove linije. Croatia Airlines mora voditi računa o raspoloživosti zrakoplova, strukturi potražnje, sezonalnosti, troškovima operacija, slotovima i mogućnosti povezivanja letova preko Zagreba.

Poseban izazov predstavlja i veličina zrakoplova. Airbus A220-300 sa 149 sjedala može biti vrlo učinkovit na liniji s odgovarajućom potražnjom, ali nije nužno najprimjerenije rješenje za manje regionalno tržište na kojem bi određena linija mogla opstati uz znatno manji kapacitet.

Zbog toga ne bi bilo opravdano svaki prijedlog s liste smatrati jednako realnim. Neka odredišta mogla bi biti zanimljiva za dva ili tri leta tjedno tijekom ljetnih mjeseci, dok bi druga zahtijevala cjelogodišnju potražnju ili dovoljno transfernih putnika kako bi bila održiva.

Rezultati ankete zato ne predstavljaju prognozu budućeg reda letenja, već uvid u želje dijela zrakoplovne javnosti.

Što nam rezultati zapravo govore?

Premda je riječ o dobrovoljnoj anketi koja ne omogućuje izvođenje zaključaka o cijelom hrvatskom putničkom tržištu, nekoliko obrazaca jasno se ističe.

Prvi je izrazita popularnost Portugala, osobito Lisabona, koji se pojavljuje među vodećim prijedlozima iz više hrvatskih zračnih luka.

Drugi je zanimanje za Reykjavík, osobito iz Splita, gdje bi obnova redovite povezanosti s Islandom očito naišla na pozitivan odjek među dijelom čitatelja.

Treći je interes za raznovrsniju mrežu iz regionalnih zračnih luka. Prijedlozi iz Osijeka, Rijeke, Pule, Zadra i Dubrovnika pokazuju kako se želje putnika ne svode isključivo na najveće hrvatske zračne luke.

I konačno, rezultati otvaraju pitanje u kojoj bi mjeri nova flota Croatia Airlinesa mogla poslužiti za daljnju diverzifikaciju mreže, a ne samo za zamjenu postojećih kapaciteta.

Hoće li se neka od predloženih linija doista ostvariti, pokazat će budući redovi letenja. No već sada je jasno kako među čitateljima AvioRadara postoji interes za širenjem mreže nacionalnog prijevoznika prema tržištima koja trenutačno nisu dovoljno zastupljena u ponudi izravnih letova.

Zahvaljujemo svim čitateljima koji su sudjelovali u anketi i poslali svoje prijedloge.

Anketa je neovisna inicijativa AvioRadara i nije povezana s Croatia Airlinesom. Njezini rezultati ne predstavljaju službene planove nacionalnog zračnog prijevoznika.