U zadnjih nekoliko tjedana, kako je očigledno narastao promet tijekom ljetne sezone, čitamo kako je kaos u Amsterdamu, neorganizacija u Frankfurtu i drama u Londonu. Skoro uvijek se piše kako nedostaje “aerodromskog” osoblja, da zračna luka ljude ne plaća dovoljno, da je zračna luka otpustila mnogo radnika i slično.
No, je li to stvarno tako i koliko je zapravo sama zračna luka (operator) odgovorna za takvo stanje?
Ono što je neosporno i neprihvatljivo jest da su velike gužve na velikim europskim (ali i svjetskim) zračnim lukama uzrokovane manjkom radnika.
Lufthansin prvi 787 se priprema za isporuku
ATR priprema novu generaciju zrakoplova – ATR „EVO”
Komentar: IAG finalizirao narudžbu za do 150 zrakoplova Boeing 737 MAX
CMA CGM i Air France – KLM dogovorili strateško partnerstvo
Kako bi bolje shvatili poslovni model velikih zračnih luka (u to ne spadaju HR zračne luke), moramo znati razliku između zračne luke (operator), odnosno tvrtke koja se bavi upravljanjem zračne luke, te ostalih privatnih tvrtki koje obavljaju neku djelatnost na toj istoj zračnoj luci. To su potpuno različiti poslovni subjekti, ali svi svoje djelatnosti obavljaju na zračnoj luci.
Operator na velikim zračnim lukama raspisuje natječaj za obavljanje dvije velike skupine aeronautičkih poslova, a to su:
• Prihvat i otprema putnika, zrakoplova i Carga (handling). U tu skupinu poslova spada registracija putnika I prtljage (check in), vođenje do/iz zrakoplova, utovar/istovar prtljage.
• Sigurnosni pregled putnika i prtljage (security check). U tu skupinu spadaju sigurnosni pregled putnika, ručne i predane prtljage.
Privatne tvrtke koje dobiju natječaj, sklapaju ugovor sa zračnom lukom, a u ugovor su obavezno uključeni očekivani volumen putnika, standard koji se mora održati, te, naravno, financijske obaveze obje strane. Takvi ugovori obično se potpisuju na nekoliko godina jer sam postupak natječaja dugotrajan je i skup.
Prognoza putnika i prometa za 2022 godinu radila se krajem 2021. u trenutku vrhunca Omikron inačice virusa i tad je bilo vrlo teško prognozirati kako će se točno oporaviti promet u 2022. i skoro su sve zračne luke izradile više mogućih scenarija oporavka (low case to best case scenario).
E sad, vraćamo se u sadašnje stanje masovnog nedostatka radnika u handling i security tvrtkama na zračnim lukama. To većinom nisu zaposlenici zračnih luka niti je uzrok manjka ljudi slabo plaćanje zračnih luka ili otkazi u prijašnjem razdoblju. To su zaposlenici privatnih tvrtki koji rade na zračnim lukama, tvrtki koje imaju vrijedeći ugovor sa zračnom lukom i koje očito ne mogu ispuniti svoje ugovorene obaveze.
Izuzetak je zračna luka Frankfurt koja ima vlastitu handling tvrtku, ali nije poznato u kojoj mjeri baš u toj tvrtki nedostaje radnika.
Ono što je u korijenu problem privatne tvrtke, a ne zračne luke, odjednom je postao problem same zračne luke jer sad zračna luka ne može obavljati svoju temeljnu djelatnost na zadovoljavajućoj razini.
Sva negativnost i frustracija putnika, medija, pa čak i nekih zrakoplovnih tvrtki, usmjerena je isključivo na same zračne luke, ali to je činjenica koja se događa skoro svakodnevno i događat će se, nažalost, i ubuduće. Čak i prilikom kašnjenja zrakoplova, gubitka prtljage ili loše usluge na registraciji putnika, uvijek se proziva zračna luka, a ne tvrtka koja pruža takve usluge.
Kako bi se problem ublažio ili riješio, zračne luke te handling i security tvrtke pokušavaju naći rješenje kako zaposliti i školovati dodatne ljude. Pritom treba napomenuti da školovanje jedne osobe traje najmanje 2 mjeseca, stoga sam proces učenja i obuke nije kratak.
Isto tako, na tržištu rada u zapadnoj Europi nedostaje mnogo radnika, te je vrlo teško pronaći adekvatnu radnu snagu za rad u smjenama.
Upravo radi toga, handling i security tvrtke žele učiniti radna mjesta bolje plaćena te povećanjem satnice i/ili boljim radnim vremenom, atraktivnijima za rad.
Isto tatako zračne luke mijenjaju svoje putničke tokove i prostore kako bi se maksimalno ublažilo dugo čekanj. No, neke zračne luke su, nažalost, prisiljene smanjiti svoje dnevne kapacitete kako bi se što više smanjile gužve i čekanja.
Tako, primjerice, zračne luke Amsterdam i Eindhoven (dio grupacije Royal Schiphol Group), dodatno će plaćati radnike na poslovima čišćenja, securityja i handlinga (iznad vrijedećeg ugovora) od 5,25 € po satu po radniku u ljetnoj sezoni, kako bi se njihova radna mjesta učinila što atraktivnijima i kako bi te tvrtke što prije popunila svoje kapacitete.
Naravno ovo nije idealno rješenje, te će se gužve nastaviti i u 7. i 8. mjesecu. Međutim, ovo je jako dobar pokazatelj da je briga za svoje radnike i ispravno planiranje svojih kapaciteta, ključ uspjeha i ravnoteže unutar tvrtke, te između poslovnih partnera.
