Latvijski nacionalni zračni prijevoznik airBaltic predstavio je revidirani poslovni plan kojim želi ojačati dugoročnu financijsku održivost i prilagoditi poslovanje promijenjenim tržišnim uvjetima. Prema objavi za javnost airBaltica, nova strategija predviđa snažniji fokus na Rigu kao glavno čvorište, smanjenje flote, veći oslonac na ACMI poslove te značajno smanjenje troškova.

Iz airBaltica pritom naglašavaju kako se redovne operacije nastavljaju bez promjena te da provedba novog poslovnog plana neće utjecati na postojeći red letenja ni usluge za putnike.

Najveća promjena odnosi se na flotu. airBaltic trenutačno raspolaže s 54 zrakoplova Airbus A220-300, dok kompanija očekuje da će do kraja 2026. operativna flota biti smanjena na približno 36 zrakoplova. Nakon toga predviđen je postupni rast, ali znatno umjerenijim tempom nego ranije, na oko 40 zrakoplova do 2031. godine.

Unatoč smanjenju broja zrakoplova, airBaltic očekuje da će kroz bolju iskorištenost flote uspjeti zadržati relativno stabilnu razinu kapaciteta u redovnom prometu.

Prethodna strategija airBaltica, izrađena u sklopu priprema za planiranu inicijalnu javnu ponudu dionica, računala je na kontinuirani rast broja putnika i prihoda te postupno povećanje flote prema čak 100 zrakoplova.

Kompanija sada navodi kako su se okolnosti u međuvremenu značajno promijenile. Rast potražnje i prihoda usporio je, geopolitičke prilike povezane s ratom u Ukrajini i sukobima na Bliskom istoku povećale su neizvjesnost i operativne troškove, dok su dugotrajni problemi s dostupnošću motora Pratt & Whitney ograničili mogućnost korištenja cijele flote A220. Nova strategija stoga mijenja prioritete kompanije prema načelu financijske stabilnosti prije daljnjeg rasta.

„Svaki uspješan zračni prijevoznik mora se kontinuirano prilagođavati promjenama na tržištu. Ovaj poslovni plan temelji se na discipliniranim odlukama koje će ojačati dugoročnu konkurentnost airBaltica, uz očuvanje onoga što je najvažnije – pouzdane povezanosti i operacija te financijske održivosti,“ izjavio je predsjednik i glavni izvršni direktor airBaltica Erno Hildén.

Riga će prema novom poslovnom planu biti još izraženije pozicionirana kao primarno čvorište airBaltica. Umjesto širokog širenja mreže, kompanija se namjerava koncentrirati na postojeća tržišta te povećavati frekvencije tamo gdje postoji najveća potražnja i najbolja profitabilnost. Ostale baze nastavit će služiti za odabrane point-to-point linije, dok bi sezonske i taktički odabrane operacije trebale povećati iskorištenost flote tijekom cijele godine.

Kapacitet redovnog prometa, mjeren raspoloživim sjedalo-kilometrima (ASK), trebao bi se smanjiti s približno 9,6 milijardi u 2026. na 8,7 milijardi u 2027. godini. Nakon toga airBaltic predviđa postupni rast na oko 10,5 milijardi ASK-a do 2031.

Važan dio nove strategije bit će povećanje opsega ACMI poslova, odnosno davanja zrakoplova u najam drugim zračnim prijevoznicima zajedno s posadama, održavanjem i osiguranjem.

airBaltic smatra kako će dugoročniji i stabilniji ACMI ugovori omogućiti ravnomjernije korištenje flote tijekom ljetne i zimske sezone. Time bi se trebao smanjiti negativan učinak sezonalnosti, posebno tijekom zime, kada je potražnja na vlastitoj mreži kompanije slabija.

Kombinacijom promjena u floti, mreži i operativnom poslovanju airBaltic očekuje ostvariti oko 45 milijuna eura godišnjih ponavljajućih koristi, prvenstveno kroz smanjenje operativnih troškova, ali i dodatne prihode.

Uz operativno restrukturiranje, kompanija priprema i opsežnu rekapitalizaciju. Za pokrivanje kratkoročnih potreba za likvidnošću i provedbu novog poslovnog plana airBaltic traži 225 milijuna eura privremenog financiranja. Ono bi trebalo poslužiti kao prijelazno rješenje do uspostave trajne financijske strukture. Predloženi trajni paket financiranja uključuje do 225 milijuna eura novog duga i dodatnih 100 milijuna eura vlasničkog kapitala.

Plan također predviđa djelomičnu konverziju osiguranih obveznica s dospijećem 2029. godine u vlasnički kapital, dok bi preostali dio bio zamijenjen novim, manjim dugom u vrijednosti do 125 milijuna eura. Predviđena je i djelomična konverzija drugih obveza iz bilance u kapital. Dogovor o financiranju i rekapitalizaciji još nije zaključen te ovisi o suglasnosti relevantnih dionika, vlasnika obveznica i drugim potrebnim odobrenjima.

Ponovljeno glasanje vlasnika Senior Secured Notes obveznica iz 2029. godine o potrebnim odlukama predviđeno je za 17. kolovoza 2026., a očekuju se i dodatni krugovi glasanja.

Prema financijskim projekcijama iz revidiranog poslovnog plana, airBaltic očekuje približno 800 milijuna eura prihoda u 2027., oko 900 milijuna eura u 2029. te milijardu eura do 2031. godine. EBITDAR bi istodobno trebao porasti na približno 192 milijuna eura u 2027., 243 milijuna u 2029. te 300 milijuna eura u 2031., uz očekivanu EBITDAR maržu između približno 25 i 29 posto. Kompanija očekuje i postupno smanjenje zaduženosti. Omjer neto duga i EBITDAR-a nakon provedbe rekapitalizacije trebao bi krajem 2026. iznositi približno 4,8, do kraja 2029. smanjiti se na 2,4, a do kraja 2031. na oko 1,6.

airBaltic upozorava kako se radi o projekcijama temeljenima na trenutačnim očekivanjima i pretpostavkama te da stvarni rezultati mogu odstupati zbog promjena cijena goriva, valutnih tečajeva, inflacije, potražnje, problema u dobavnim lancima i uspješnosti provedbe samog poslovnog plana.

Kompanija će detalje o daljnjim koracima objavljivati putem burze, dok se trenutačni red letenja nastavlja prema planu.

Primjer airBaltica pokazuje kako odgovorna kompanija reagira kada postane jasno da dotadašnji poslovni model i planovi više nisu održivi. Umjesto inzistiranja na ranije zacrtanom rastu pod svaku cijenu, latvijski prijevoznik odlučio se suočiti s novom realnošću i provesti stvarno restrukturiranje koje uključuje i bolne poteze – smanjenje flote, odustajanje od ambicioznih planova širenja, rezanje troškova i promjenu mrežne strategije. Takve odluke nisu popularne niti jednostavne, ali svrha restrukturiranja nije očuvati postojeći model pod svaku cijenu, već dugoročno sačuvati kompaniju.