AvioRadar

easyJet prihvatio ponudu Castlelakea vrijednu do 5,5 milijardi funti

Vrijeme čitanja: 4 min
easyJet A320neo_JK

© AvioRadar

easyJet je načelno prihvatio poboljšanu ponudu američke investicijske tvrtke Castlelake za preuzimanje britanskog niskotarifnog zračnog prijevoznika. Prema Reutersu, nova ponuda iznosi 6,90 funti po dionici, a easyJet procjenjuje da bi ukupna vrijednost transakcije mogla dosegnuti do 5,5 milijardi funti, odnosno oko 7,34 milijarde američkih dolara na potpuno razrijeđenoj osnovi.

Riječ je o najnovijem, poboljšanom prijedlogu nakon nekoliko prethodnih pokušaja Castlelakea da preuzme easyJet. U lipnju je uprava britanskog prijevoznika odbila ranije ponude, uključujući prijedlog vrijedan 4,93 milijarde funti, ocijenivši ga preniskim. Ipak, nakon toga je Castlelakeu omogućen ograničen pristup komercijalnim podacima kompanije, što je otvorilo prostor za nastavak pregovora.

Nova ponuda predstavlja značajnu premiju u odnosu na razinu na kojoj se dionica easyJeta nalazila prije nego što je interes Castlelakea postao javno poznat. Reuters navodi kako je riječ o 73 posto višoj cijeni u odnosu na zaključnu cijenu dionice 29. svibnja 2026., kada je Castlelake britanskim regulatorima prvi put otkrio interes za prijevoznika.

Uprava easyJeta objavila je kako bi ponudu, na sadašnjoj razini, bila spremna preporučiti dioničarima, ali transakcija još nije završena. Castlelake sada ima rok do 3. kolovoza 2026. za podnošenje formalne i obvezujuće ponude.

Potencijalno preuzimanje značilo bi i povlačenje easyJeta s burze, odnosno prelazak u privatno vlasništvo. To bi bio jedan od najznačajnijih vlasničkih poteza u europskom zrakoplovstvu posljednjih godina, posebno u trenutku kada se zračni prijevoznici suočavaju s pritiscima viših troškova goriva, geopolitičkih poremećaja i promjenjive potražnje.

Castlelake nije nepoznat zrakoplovnom sektoru. Riječ je o investicijskoj tvrtki snažno prisutnoj u financiranju zrakoplovne imovine, uključujući leasing zrakoplova. Reuters navodi kako je Castlelake iznajmljivao zrakoplove za oko 200 zračnih prijevoznika, što objašnjava zašto interes za easyJet ne dolazi od klasičnog strateškog prijevoznika, već od investitora koji dobro poznaje vrijednost flote, narudžbi i slotova.

Upravo su slotovi jedan od ključnih razloga zbog kojih je easyJet zanimljiv potencijalnim kupcima. Prijevoznik ima snažnu poziciju u London Gatwicku, ali i značajnu prisutnost u Parizu, Ženevi i drugim europskim zračnim lukama. easyJet prema Reutersu leti u 38 europskih zemalja, raspolaže flotom od 355 zrakoplova i održava više od 1.200 linija.

Posebno važan dio poslovanja posljednjih godina postao je easyJet Holidays, turistički paket-aranžmanski segment pokrenut 2019. godine. Dok je osnovni niskotarifni model bio izložen pritiscima troškova i konkurencije, upravo je turistički segment značajno pridonio profitabilnosti grupe.

Ipak, dogovor se neće moći promatrati samo kroz cijenu. Jedno od ključnih pitanja bit će usklađenost s europskim pravilima o vlasništvu i kontroli zračnih prijevoznika. Zračni prijevoznici koji posluju u Europskoj uniji moraju biti većinski u vlasništvu i pod stvarnom kontrolom državljana EU-a. Reuters navodi kako je Castlelake ranije predložio strukturu u kojoj bi američki investitor imao 49 posto ponuđačkog društva, dok bi većinski udio držali europski državljani Peter Bellew i Mark Breen. Bellew je ujedno bivši glavni operativni direktor easyJeta.

Tržište zasad pokazuje određeni oprez. MarketWatch je objavio kako su dionice easyJeta nakon objave porasle oko 10 posto, ali su se i dalje trgovale ispod ponuđene cijene od 690 penija, što upućuje na to da investitori još uvijek vide određene rizike u provedbi dogovora.

Ako Castlelake do 3. kolovoza podnese formalnu ponudu i ako ona dobije potrebna odobrenja dioničara i regulatora, easyJet bi mogao ući u novu fazu razvoja izvan burzovnog pritiska. Za europsko tržište niskotarifnog zračnog prijevoza to bi mogao biti vrlo značajan trenutak, jer bi jedan od najvećih prijevoznika u regiji dobio novog vlasnika, novi kapitalni okvir i potencijalno drugačiju strategiju rasta.