Boom Supersonic pokrenuo je nesvakidašnje natjecanje kojim želi potaknuti razvoj malih supersoničnih zrakoplova izvan tradicionalnih razvojnih ureda velikih zrakoplovnih proizvođača. U sklopu programa The Boom Prize, prva amaterska ekipa koja uspije izraditi daljinski upravljani zrakoplov s pogonom koji koristi atmosferski zrak te njime u horizontalnom letu prijeđe brzinu zvuka može osvojiti ukupnu nagradu vrijednu 800.000 američkih dolara.

No samo jedan prolazak kroz Mach 1 neće biti dovoljan. Boom je postavio niz uvjeta kojima želi dokazati da je riječ o stvarnom, ponovno upotrebljivom zrakoplovu, a ne svojevrsnom projektilu napravljenom samo za jedan rekordni pokušaj.

Pobjednički zrakoplov mora postići stvarnu brzinu veću od lokalne brzine zvuka i zadržati je najmanje pet sekundi. Pritom cijelo ubrzavanje od Macha 0,8 do brzine iznad Macha 1 mora biti izvedeno u horizontalnom letu ili penjanju. Drugim riječima, ubrzavanje poniranjem i iskorištavanje gravitacije za prelazak zvučnog zida nije dopušteno.

Nakon supersoničnog leta zrakoplov mora kontrolirano sletjeti, a zatim istoga dana ponovno poletjeti i ponoviti rezultat leteći u suprotnom smjeru. Između dva leta dopušteno je nadopuniti gorivo i izvesti manje popravke, ali nije dopuštena zamjena glavnih komponenti poput krila, trupa, motora ili računala za upravljanje letom. Oba pokušaja moraju biti izvedena između izlaska i zalaska sunca istoga kalendarskog dana, uz prisutnost ocjenjivačkog povjerenstva.

Još je zanimljivije ograničenje samog zrakoplova. Najveća dopuštena masa pri polijetanju iznosi samo 25 kilograma, uključujući gorivo. Mora biti riječ o zrakoplovu s nepomičnim krilima kod kojeg aerodinamičke površine stvaraju uzgon, dok pogon mora koristiti okolni zrak.

Dopušteni su turbojet, turbofan i ramjet motori te njihove kombinacije, dok su raketni motori i sustavi koji sa sobom nose oksidator izričito zabranjeni. Boom time želi spriječiti relativno jednostavnije rješenje u kojem bi se mali zrakoplov raketnim pogonom nakratko ubrzao do nadzvučne brzine.

Iako zrakoplov može imati visoku razinu automatizacije, tijekom cijelog leta mora postojati ljudski udaljeni pilot koji ima mogućnost neposrednog preuzimanja kontrole i prekida leta. Postignuta brzina neće se dokazivati samo GPS podacima. Boom zahtijeva kalibrirani pitot-statički sustav i mjerenje ukupne temperature zraka, zapečaćene zapisnike podataka te GPS telemetriju, uz letove u suprotnim smjerovima kako bi se smanjio utjecaj vjetra na rezultat.

Nagrada se sastoji od 750.000 dolara u gotovini te Boomovih dionica u vrijednosti od dodatnih 50.000 dolara. Dobitnik će biti samo jedan – nagrada pripada prvoj ekipi koja pred ocjenjivačima uspješno ispuni sve uvjete. Organizatori pritom navode kako bi se nagradni fond u budućnosti mogao dodatno povećavati uključivanjem novih sponzora.

Zanimljivo je i da intelektualno vlasništvo nad razvijenim zrakoplovom ostaje njegovim konstruktorima. Boom dobiva pravo koristiti imena sudionika, snimke i podatke koji potvrđuju postignuti rezultat, ali ekipa zadržava prava na vlastita tehnička rješenja. Tvrtka otvoreno navodi kako očekuje da bi ljudi koji prvi uspiju riješiti problem ovako malog, ponovno upotrebljivog supersoničnog zrakoplova mogli doći do novih tehničkih spoznaja vrijednih i za širu industriju.

Natjecanje je pritom namjerno ograničeno na amatere. Sudjelovati mogu pojedinci i ekipe sastavljene od američkih državljana ili osoba sa stalnim boravkom u SAD-u, dok tvrtke ne mogu biti natjecatelji. Nije dopušteno financiranje rizičnim kapitalom, korporativno sponzorstvo, institucionalna ulaganja niti državne potpore. Dopušteni su osobni novac, privatne donacije i crowdfunding, pod uvjetom da donatori zauzvrat ne dobivaju vlasnički udio, intelektualno vlasništvo ili kontrolu nad projektom.

Većinu zrakoplova mora izraditi sama ekipa, što treba moći dokazati fotografijama, računima i zapisima o izgradnji. Komercijalno dostupni motori, servomehanizmi i avionika smiju se koristiti, ali kupnja gotovog vojnog ili drugog ciljnog drona i njegova prilagodba pravilima natjecanja nije dopuštena.

Profesionalni zrakoplovni inženjeri također se mogu natjecati, ali isključivo privatno, bez korištenja opreme, objekata, financiranja ili povjerljivih podataka svojeg poslodavca.

Ocjenjivački sastav odgovara ambicijama projekta. Među sucima su NASA-in administrator i privatni astronaut Jared Isaacman, bivši predsjednik i glavni izvršni direktor Boeinga Phil Condit, koji je vodio razvoj Boeinga 777, suosnivač SpaceX-a i osnivač Impulse Spacea Tom Mueller te astrofizičar i poznati popularizator svemirskih letova Scott Manley.

Boom ideju povezuje s dugom tradicijom nagradnih natjecanja koja su u prošlosti ubrzavala razvoj zrakoplovstva. Tvrtka posebno navodi Orteig Prize od 25.000 dolara, koji je Charles Lindbergh osvojio svojim neprekinutim letom između New Yorka i Pariza 1927. godine, Kremer Prize koji je potaknuo razvoj letjelica pogonjenih ljudskom snagom te Ansari X Prize, koji je početkom 2000-ih ubrzao razvoj privatnih svemirskih letjelica.

Sličnu ulogu Boom sada želi dati natjecanju za male supersonične zrakoplove. Prema tvrdnji kompanije, daljinski upravljani zrakoplov s pogonom koji koristi atmosferski zrak još nikada nije ostvario supersonični let prema uvjetima kakve postavlja ovo natjecanje.

Natjecanje dolazi nakon što je Boom početkom 2025. završio program svojeg tehnološkog demonstratora XB-1. Taj je zrakoplov 28. siječnja 2025. prvi put probio zvučni zid, a tijekom posljednjeg, 13. probnog leta 10. veljače dosegnuo je Mach 1,18 na visini od 36.514 stopa. Nakon završetka programa XB-1 je umirovljen, a Boom je fokus prebacio na razvoj putničkog zrakoplova Overture.

Overture bi prema trenutačnim planovima trebao postati putnički supersonični zrakoplov nove generacije, dok Boom već ima narudžbe i predbilježbe American Airlinesa, United Airlinesa i Japan Airlinesa. Tvrtka za njega razvija i vlastiti motor Symphony.

The Boom Prize zato nije izravno natjecanje u razvoju minijaturnog Overturea. Cilj je prije svega vidjeti može li relativno mala i neovisna ekipa pronaći nova rješenja za neke od najtežih problema supersoničnog leta – od aerodinamike transoničnog područja i pogona do upravljanja, konstrukcije i sigurnog povratka zrakoplova na zemlju.

Kako to Boom sažima u predstavljanju natjecanja: nakon što je XB-1 pokazao što može relativno mala profesionalna ekipa, sada želi vidjeti što može nastati  u garaži.