Airbus je u suradnji s američkom tvrtkom Kratos Defense & Security Solutions uspješno obavio prvi europski let besposadnog borbenog zrakoplova U740 Valkyrie. Ispitivanje je provedeno 12. listopada 2026. na ispitnoj lokaciji u sjevernoj Europi, a predstavlja važan korak u razvoju autonomnog borbenog sustava namijenjenog njemačkim i drugim europskim oružanim snagama. Prema Airbusovim planovima, sustav bi trebao biti spreman za operativnu uporabu do 2029. godine.

Tijekom prvog leta ispunjeni su svi planirani ciljevi ispitivanja. Zrakoplov je poletio uz pomoć raketnog potisnika, bez potrebe za uzletno-sletnom stazom, nakon čega je izveo niz manevara na različitim visinama i brzinama, uključujući let brzinom do 0,8 Macha. Uspješno je demonstrirana i mogućnost promjene parametara misije tijekom leta.

U740 Valkyrie razvija se u kategoriji takozvanih Collaborative Combat Aircraft (CCA), odnosno besposadnih borbenih zrakoplova namijenjenih zajedničkom djelovanju s borbenim zrakoplovima kojima upravljaju piloti. Takvi sustavi trebali bi povećati borbene sposobnosti postojećih zračnih snaga, omogućiti izvođenje visokorizičnih zadaća bez neposrednog izlaganja pilota opasnosti te povećati broj raspoloživih borbenih platformi uz niže troškove nabave i uporabe.

Posebnu važnost u Airbusovu programu ima razvoj europskog autonomnog sustava upravljanja misijama MARS (Multi-platform Autonomous Reconfigurable and Secure). Riječ je o sustavu koji Airbus opisuje kao europski mozak Valkyrie, a njegova je zadaća omogućiti samostalno izvršavanje misija, koordinaciju više zrakoplova te upravljanje njihovim djelovanjem unutar zajedničke operacije.

MARS se temelji na programskim rješenjima koja koriste umjetnu inteligenciju, pri čemu je predviđena stroga hijerarhija nadzora. Iako sustav može autonomno provoditi određene zadaće, čovjek zadržava nadzornu ulogu, a ključne odluke moraju biti u skladu s pravilima uporabe oružane sile te pravnim i etičkim standardima.

Za Airbus je posebno važna činjenica da europski korisnici ovim rješenjem dobivaju kontrolu nad programskom opremom, podacima, misijskim aplikacijama i pripadajućim sustavima. Time se nastoji smanjiti ovisnost europskih oružanih snaga o inozemnim dobavljačima u području autonomnih borbenih sustava, unatoč činjenici da samu zrakoplovnu platformu razvija američki Kratos.

Izvršni direktor Airbusa Defence and Space Mike Schoellhorn istaknuo je kako suvremene zračne snage, suočene sa sve složenijim sigurnosnim prijetnjama, trebaju veći broj cjenovno pristupačnih borbenih platformi. Kombinacijom već razvijene Kratosove platforme i Airbusova europskog misijskog sustava proizvođači žele ponuditi operativno sposoban CCA sustav do kraja desetljeća.

Valkyrie bi pritom trebala imati važnu ulogu u potpori postojećim borbenim zrakoplovima, uključujući Eurofighter Typhoon. Djelovanjem ispred ili uz borbene zrakoplove s posadom, besposadna platforma može povećati njihov operativni doseg, proširiti mogućnosti djelovanja i smanjiti izloženost pilota neprijateljskim sustavima protuzračne obrane.

Jedna od važnih karakteristika Valkyrie jest fleksibilnost pri polijetanju. Osim konvencionalnog uzlijetanja i slijetanja na uzletno-sletnu stazu, konstrukcija omogućuje i lansiranje s posebnih lansirnih sustava. Takvo rješenje omogućuje uporabu zrakoplova i u uvjetima kada su tradicionalne zrakoplovne baze nedostupne, oštećene ili izložene napadima.

U740 Valkyrie dugačak je 9,1 metar, s rasponom krila od 8,2 metra i najvećom dopuštenom uzletnom masom od približno tri tone. Prema podacima proizvođača, dolet mu premašuje 5.000 kilometara, dok operativni plafon leta iznosi 45.000 stopa, odnosno približno 13.700 metara. Zrakoplov je opremljen unutarnjim prostorom za naoružanje te vanjskim podvjesnim točkama ispod krila, što omogućuje prilagodbu različitim vrstama borbenih zadaća.

Uspješnim prvim letom u Europi Airbus i Kratos otvorili su sljedeću fazu ispitivanja, tijekom koje će naglasak biti na složenijim operacijama i integraciji autonomnog sustava MARS. Projekt je ujedno dio šireg nastojanja europske obrambene industrije da razvije vlastite sposobnosti upravljanja besposadnim borbenim sustavima, koji bi u budućnosti trebali postati sastavni dio djelovanja borbenih zrakoplova nove generacije.