Restrukturiranje airBaltica ulazi u fazu koja će izravno zahvatiti zaposlenike. Latvijski zračni prijevoznik procjenjuje da bi promjene mogle obuhvatiti između 500 i 700 radnih mjesta u bazama u Rigi, Vilniusu i Tallinnu, odnosno približno 17 do 23 posto ukupne radne snage kompanije koja trenutačno zapošljava oko 3.000 ljudi.

Prema informacijama koje je airBaltic objavio 5. listopada, konačan broj otkaza još nije određen. Tvrtka trenutačno pregovara sa sindikatima o mogućnosti smanjenja radnog opterećenja pilota i članova kabinske posade, čime bi se broj stvarnih otkaza mogao ublažiti. Paralelno se priprema nova organizacijska struktura ostalih dijelova kompanije, a njezini detalji trebali bi biti definirani tijekom listopada. Latvijski javni servis LSM navodi kako je prijevoznik već obavijestio tamošnju Državnu agenciju za zapošljavanje o planiranom postupku kolektivnog otpuštanja.

Smanjivanje broja zaposlenih, međutim, samo je jedna posljedica znatno šire promjene poslovnog modela airBaltica. Novi poslovni plan, predstavljen u kolovozu, praktički predstavlja odustajanje od ranije strategije snažne ekspanzije. Prethodni plan bio je povezan s pripremama za izlazak kompanije na burzu i predviđao je rast flote prema čak 100 zrakoplova. Prema Aviation Weeku i CAPA-i, nova strategija taj cilj spušta na približno 40 zrakoplova početkom sljedećeg desetljeća te prioritete definira načelom „financijska stabilnost prvo, rast drugo”.

Od 54 na samo 36 A220 do kraja godine

Najvidljivija promjena bit će veličina flote. airBaltic trenutačno raspolaže s 54 Airbusa A220-300, dok bi ih do kraja 2026. u operativnom modelu trebalo ostati približno 36. Nakon toga predviđen je vrlo umjeren rast, do oko 40 zrakoplova 2031. godine. Riječ je o smanjenju flote za trećinu u svega nekoliko mjeseci.

Istodobno će Riga biti još snažnije pozicionirana kao glavno čvorište prijevoznika. Vilnius i Tallinn ostat će baze airBaltica, ali s naglaskom na odabrane izravne linije, dok se više ne planira široka ekspanzija iz svih baltičkih baza. Kompanija namjerava kapacitet usmjeravati prvenstveno na tržišta i linije na kojima postoji dovoljna potražnja i mogućnost ostvarivanja prihvatljive profitabilnosti.

Prema poslovnom planu koji je prenijela CAPA, kapacitet redovitog prometa mjeren dostupnim sjedalo-kilometrima trebao bi pasti s približno 9,6 milijardi ASK-a u 2026. na 8,7 milijardi u 2027., a zatim postupno rasti prema oko 10,5 milijardi 2031. godine. Unatoč znatno manjem broju zrakoplova, airBaltic računa da će boljom iskorištenošću flote moći zadržati relativno velik dio sadašnje ponude.

Važniju ulogu pritom će imati ACMI poslovanje, odnosno ustupanje zrakoplova drugim prijevoznicima zajedno s posadom, održavanjem i osiguranjem. airBaltic već godinama surađuje s drugim europskim prijevoznicima na takvoj osnovi, a nova strategija ACMI vidi kao način za smanjenje sezonalnosti. Umjesto da dio zrakoplova i posada tijekom slabije zimske sezone bude nedovoljno iskorišten, kapacitet se može plasirati drugim prijevoznicima. Cilj kombinacije smanjivanja troškova, promjene flote i novog komercijalnog modela je ostvarivanje približno 45 milijuna eura ponavljajućih godišnjih financijskih poboljšanja, navodi CAPA na temelju poslovnog plana prijevoznika.

Chapter 11 kao okvir za temeljito restrukturiranje

Rezovi dolaze manje od mjesec dana nakon što je airBaltic 14. rujna dobrovoljno pokrenuo postupak prema američkom Chapteru 11 pred Stečajnim sudom SAD-a za Južni okrug New Yorka. Chapter 11 ne znači prestanak poslovanja, nego omogućava kompaniji da pod sudskim nadzorom nastavi operacije dok reorganizira obveze i pregovara s vjerovnicima.

Sam airBaltic objavio je da je američki sud dva dana kasnije odobrio ključne početne zahtjeve kompanije, uključujući nastavak redovnog poslovanja te pristup prvoj tranši od 140 milijuna eura iz ukupno 350 milijuna eura DIP financiranja namijenjenog održavanju likvidnosti tijekom restrukturiranja. Financiranje osigurava skupina investitora i financijskih institucija koju čine Barclays, Hayfin Capital Management, Morgan Stanley, Oaktree Capital Management i Strategic Value Partners.

Za putnike se zasad ništa neposredno ne mijenja. airBaltic navodi da red letenja, prodaja karata, postojeće rezervacije, vaučeri, povrati novca i program vjernosti nastavljaju funkcionirati uobičajeno, dok se plaće i ostale obveze prema zaposlenicima tijekom postupka također mogu nastaviti isplaćivati.

Reuters navodi kako je jedan od glavnih problema kompanije postala kombinacija visokog duga, skupljeg goriva i slabije financijske otpornosti nakon prethodnih kriza. airBaltic je 2025. godinu završio s neto gubitkom od 44,3 milijuna eura uz 779,3 milijuna eura prihoda, nakon što je u razdoblju pandemije već pretrpio velike kumulativne gubitke. Dodatni problem posljednjih godina predstavljala je ograničena dostupnost Pratt & Whitney motora za A220, zbog čega dio flote nije mogao biti redovito iskorišten.

Lufthansa ostaje manjinski vlasnik

Restrukturiranje airBaltica važno je i zbog vlasničke strukture kompanije. Latvijska država i dalje kontrolira 88,37 posto glasačkih prava, dok Deutsche Lufthansa drži 10 posto. Preostalih 1,63 posto pripada drugim privatnim dioničarima. Lufthansa je u airBaltic ušla kao strateški manjinski ulagač, ali aktualno restrukturiranje pokazuje koliko se situacija promijenila u odnosu na razdoblje u kojem se airBaltic pripremao za IPO i govorio o floti od stotinu A220.

Latvijski premijer Andris Kulbergs krajem rujna Reutersu je Chapter 11 opisao kao svojevrsni „rizik” kojim kompanija pokušava urediti bilancu i postati privlačnija potencijalnom strateškom partneru. Prema istom izvoru, Latvija je airBalticu tijekom godine osigurala i 30 milijuna eura hitnog zajma, dok prostor za daljnju državnu pomoć ograničavaju europska pravila.

Upravo zato najavljeno smanjenje broja zaposlenih nije izolirana mjera štednje, nego logična posljedica potpuno drukčijeg airBaltica koji se sada pokušava izgraditi. Kompanija koja je donedavno planirala flotu od 100 zrakoplova sada se priprema poslovati s manje od 40, snažnije se koncentrirati na Rigu, dio kapaciteta dugoročno plasirati kroz ACMI ugovore i smanjiti fiksne troškove.

Ako plan bude proveden u predviđenom obliku, airBaltic će nakon restrukturiranja biti osjetno manji prijevoznik nego što se još donedavno očekivalo, ali kompanija računa da će upravo manja flota, jednostavnija organizacija i discipliniraniji rast stvoriti održiviji poslovni model. Za između 500 i 700 zaposlenika, međutim, cijena te transformacije mogla bi biti gubitak sadašnjeg radnog mjesta.