Zračna luka Split - radovi na proširenju i izgradnji terminala

U petak, 27.1.2018., posjetili smo zračnu luku Split. Zanimalo nas je kako teku radovi i koji su planovi za budućnost.

Dočekali su nas gospodin Pero Bilas, pomoćnik direktora ZL, i gospodin Joško Tadin, rukovoditelj službe razvoja i izgradnje te voditelj cijelog projekta proširenja i izgradnje novog putničkog terminala ZL Split.

Za početak nam malo recite o predviđenom prostoru, rokovima i cijeni izgradnje.

Tadin: Ugovor koji imamo sa izvođačima, zajednicom ponuditelja Kamgrad, KFK i Vijadukt, u iznosu je od 347 milijuna kuna. Ti radovi su započeti početkom prošle godine i odvijaju se prema dinamičkom planu. Završetak svih radova planira se za kolovoz 2019. s tim što očekujemo da će prva faza, koja obuhvaća dovršenje dogradnje terminala i pješačkog mosta preko lokalne ceste kao i parkinga ispod te ceste, biti završena do početka listopada ove godine.

Nakon toga očekuje nas rekonstrukcija postojeće zgrade i njeno povezivanje sa novim, dograđenim dijelom.

Uz taj, postojeći ugovor, Zračna luka Split d.d. planira uložiti oko sto milijuna kuna na dobavu i ugradnju opreme. Najveći dio toga što je praktički već ugovoreno odlazi na sustav sortiranja i pregleda predane prtljage. Oprema za taj sustav već pristiže te će tijekom ožujka započeti montaža.

U sklopu te investicije planira se dobaviti sustav kontrole putnika i ručne prtljage, kućice za granični prijelaz te sjedala za putnike u odlasku.

U konačnici, ukupan iznos investicije iznosit će 450 milijuna kuna.

Što se planira sa starom zgradom terminala nakon izgradnje nove?

Tadin: Postojeća zgrada terminala će se u potpunosti integrirati sa novom na način što će kat terminala ostati u istoj funkciji kao i do sada, dok će se u prizemlju demontirati postojeći šalteri za prijavu putnika na let kao i sadašnji prostori dolazaka gdje imamo tri trake za preuzimanje prtljage. Jedan će se dio tog prostora ponovno koristiti za prijavu putnika i prtljage u sklopu istog u novoj zgradi, dok će se preostali dio prenamjeniti u urede aerodromskih službi, službi sigurnosti, opće/poslovno zrakoplovstvo. Jedan dio ćemo ostaviti i za komercijalne potrebe. Obje zgrade će u konačnici biti jedna cijelina.

Većina zahvata se radi na prizemlju dok će se kat sa postojećih pet međunarodnih izlaza spojiti sa novom zgradom i bit će korišteni za letove izvan Schengenskog prostora kada Hrvatska uđe u isti.

Imamo jako puno upita čitatelja o aviomostovima. Postoji li mogućnost da se oni implementiraju iako je prostor ograničen širinom stajanke?

Bilas: Po pitanju aviomostova, u prvom redu treba razumjeti karakter prometa koji se odvija u ZL Split. Mi smo iznimno sezonalna zračna luka. To znači da su naša vršna opterećenja tijekom ljetnih mjeseci. Prošlo ljeto smo imali vršni mjesec sa 657.000 putnika dok sad, u siječnju, imamo tridesetak tisuća putnika. Takva neujednačenost prometne potražnje nas zaista stavlja u jedan specifični položaj.

Aviomostovi se većinom koriste u velikim hubovima, što znači u velikim zračnim lukama gdje je veliki udio transfernih putnika kod redovitih mrežnih prijevoznika. Kod takvog profila zračnih luka i putnika, aviomostovi daju odlične rezultate. Kod zračnih luka kao što je i ZL Split, gdje je to krajnje odredište putnika i gdje je dominantan udio niskotarifnih prijevoznika, oni žele sniziti troškove poslovanja pa i nauštrb kvalitete i pogodnosti za putnike.

Mi do sada nismo imali pritisak od strane prijevoznika za aviomostovima jer njihovo korištenje za njih znači i dodatni trošak.

Postoji li master plan ZL Split kojim je određeno što će se raditi u narednim godinama?

Tadin: Zračna luka ima svoj master plan koji pratimo sa svim ovim investicijama. Sukladno tom master planu, krenuli smo u stupanj razvoja 1 i 2, a što bi bilo izgradnja novog dijela stajanke i ova faza terminala. Sljedeći korak će biti izgradnja voznih staza (taxiway) i proširenje stajanke prema zapadu. ZL Split sve ovo vrijeme otkupljuje zemljište te je dobar dio već osiguran za sljedeće korake investicije, a to je prvenstveno izgradnja staza za vožnju.

Usto, u naredne tri godine planira se jedna ozbiljna rekonstrukcija uzletno-sletne staze kada će se prilagoditi okretišta i izgraditi ramena staze prema standardima EASA-e. Isto tako, postojeće dvije staze za vožnju sa stajanke prema uzletno-sletnoj stazi urediti i na njih izgraditi ramena. Paralelno s tim, razrađivat će se dokumentacija za konačnu verziju staza za vožnju.

Planira li se nova rasvjeta na stazama?

Tadin: U sklopu rekonstrukcije predviđena je nova rasvjeta uključujući i center line svjetla na stazi. Staza će se u potpunosti obnoviti, što znači da će se skinuti postojeći sloj asfalta te će se na betonsku kolničku konstrukciju koja je u osnovi te staze nadograditi nekoliko asfaltnih slojeva čime će se povećati njena nosivost koja sad zadovoljava flotu koja trenutačno leti u ZL Split, ali je to jednostavno prioritet. Još ovu godinu ćemo nastojati odraditi jedan veći zahvat u smislu pojačanog održavanja tako što bi pripremili stazu za sezonu.

Puno aspekata čini stazu sukladnom pojedinim standardima.

Vezano za vozne staze, planiraju li se za obje staze, 23 i 05?

Bilas: Prvenstveno treba razumjeti da se to odnosi isključivo na kapacitet USS-a. Kada govorimo o tom kapacitetu, onda valja imati na umu da je kapacitet širi pojam od broja USS-a, a prvi element koji utječe na njen kapacitet je postojanje paralelne staze za vožnju. Te staze su nešto što je ucrtano u naš master plan i, osim financijskog aspekta, podrazumijeva i otkup zemljišta, projektiranje i osiguravanje dozvola. Taj projekt se može raditi isključivo u fazama. Idealno bi bilo kad bi ta staza za vožnju bila cijelom dužinom USS-a, ali treba razumjeti i to da postoji i par dvojbi i izazova na tom putu, a jedan od njih je i brdo Sv. Bartula sa naše južne strane na kojem se nalazi i crkvica koja je spomenik iznimne vrijednosti. Bilo kakva devastacija tog lokaliteta ne dolazi u obzir.

Postoje neke opcije kako bi se to riješilo na drugi način. U svakom slučaju, sve to je u našim planovima i doprinijet će sigurnosti i kapacitetu naše operativne površine. No, kapacitet USS-a se neće mijenjati jer je on određen našim CTR-om. Imamo prilaz za stazu 05 koji je instrumentalni i stazu 23 koji je vizualni i ta naša topografija i okruženje određuju kapacitet koji je 12 operacija u satu.

GALERIJA:

[widgetkit id=”60″ name=”ZL Split – radovi”]

VIDEO: