Željeznice velikih brzina vs zračni promet

Željeznice su u 19. stoljeću donijele veliki napredak gospodarstvu i samom čovječanstvu. Vlakom je bilo moguće putovati dotada neviđenim brzinama, uz udobnost puno veću nego u kočijama. Vrijeme putovanja je uvelike skraćeno, ono što se dotada putovalo danima, skraćeno je na svega nekoliko sati.

Time su omogućene i potaknute dnevne migracije ljudi u susjedne gradove. Željeznički teretni promet je potaknuo razvoj gospodarstva, pošto su tvornice mogle dopremati potrebne sirovine u velikim količinama u kratkim vremenskim razdobljima, gradovi su se mogli opsrkrbljivati hranom koja je dovožena iz udaljenijih mjesta. Željeznice su bile okosnice razvoja do pojave novih prometala koja su omogućila još brža i neovisnija putovanja, primjerice automobil i zrakoplov.

Prve željeznice velikih brzina otvorene su u Japanu 1964. godine, kada je izgrađena željeznička pruga dugačka 515 kilometara između Tokija i Osake, gdje su vlakovi prometovali brzinom od 210 km/h. To je bila jedna velika prekretnica u povijesti željezničkog prometa. Putnici su mogli u kratko vrijeme prijeći veliku udaljenost. Ono što je bilo prije rezervirano isključivo za avionski promet, sada je bilo dostupno i sa drugim prometalom.
Ponukani uspjehom Shinkansena u Japanu, ostale države u svijetu su počele razmišljati o uvođenju željeznice velikih brzina u svoje države. Europa je 1981. dobila svoje prve željeznice velikih brzina i to na relaciji Pariz – Lyon. Francuska je nastavila sa razvojem svojih željeznica velikih brzina te je njihov TGV uz Japanski Shinkansen jedan od najpoznatijih vlakova velikih brzina. Danas imaju vrlo razgranatu mrežu po cijeloj Francuskoj. Nakon Francuza Njemačka, Španjolska i Italija dobivaju svoje željeznice velikih brzina.
Danas u svijetu željeznice velikih brzina u komercijalnom prijevozu postižu brzine veće od 300 km/h. U Europi brzine su do 320 km/h, dok Kinezi planiraju postići komercijalnu brzinu od 350 km/h.
Francuzi su sa svojim TGV-om postigli svjetski rekord u brzini koji iznosi 574,8 km/h.
Prije manje od desetak godina, Kina je započela sa izgradnjom svojih željeznica velikih brzina. Do danas uspjeli su izgraditi oko 20.000 kilometara pruga. Zanimljiva je činjenica da su u Kini u 2016. prevezli preko 1,4 milijarde putnika željeznicama velikih brzina.

Prednosti željeznica

Kraće vrijeme potrebno za procedure prilikom ukrcavanja i iskrcavanja
Moguć prijevoz većeg broja putnika u kraćem vremenu
Manja ovisnost o vremenskim uvjetima
Kolodvor je u centru grada (najčešće)
Prtljaga nije ograničena striktnim pravilima kao u zračnom prijevozu
Veća točnost
Kraće vrijeme transfera
Vagon restoran
Mogućnost stajanja na usputnim stanicama

Željezničke kompanije dozvoljavaju ukrcavanje u vlakove i minutu prije polaska, što u zračnom prometu nije moguće provesti. U zračnom prometu potrebno je provesti sigurnosni pregled putnika, te prijavu za let i predaju prtljage. Samo rijetki željeznički prijevoznici zahtjevaju sigurnosnu provjeru.

Ukoliko je potrebno obaviti transfer na nekom željezničkom kolodvoru, to je moguće napraviti u svega nekoliko minuta. U zračnom prijevozu za transfer je potrebno ostaviti minimalno 30 minuta, te je potrebno ponovno proći procedure poput sigurnosnog pregleda.

Željeznički kolodvori se u većini slučajeva nalaze u samom centru grada, čime se smanjuje vrijeme potrebno za putovanje do mjesta polaska. Aerodromi se nalaze izvan gradova, čime se produžuje vrijeme putovanja zrakoplovom.

Prtljaga koja u zračnom prijevozu je striktno ograničena dimenzijama i težinom, u željeznicama najčešće nema većih ograničenja. Ako i postoje ograničenja, puno je veća dopuštena težina i količina prtljage koju putnik može ponijeti sa sobom. Također u vlak možete unijeti svoju vodu. Koliko puta smo ostavili bočicu vode na sigurnosnom pregledu na aerodromu. Ne morate paziti na bočice od 100 mililitara koje moraju biti upakirane u vrečici.

Željeznički promet je izrazito točan, opće je poznato kako Japanski Shinkansen ne kasni. Također i ostale željezničke uprave koje imaju željeznice velikih brzina imaju vrlo visok postotak točnosti. To je nešto što zračni prijevoz ne može postići u tako visokim postocima, jer zračni promet ovisi o mnogo faktora, poput vremena, zagušenja zračnog prostora, broja aviona na prilazu aerodromu, itd. Vremenske prilike su vrlo važan faktor u zračnom prometu, te ukoliko dođe do većih vremenskih nepogoda moguće je da će zračni promet biti u potpunosti obustavljen ili će se zrakoplovi preusmjeriti na druge zračne luke. Kod željezničkog prometa osim u ekstremnim situacijama, vremenski uvjeti ne otežavaju operacije.

Velika prednost željezničkog prometa je to što vlak može stajati na usputnim stanicama, te izmjenu putnika obaviti za svega par minuta. U zračnom prijevozu to je također moguće, ali to bi uvelike produžilo putovanje.

Nedostaci željeznice

Skupa gradnja i održavanje željezničkih pruga
Nemogućnost raspodjele flote na druga tržišta

Gradnja i održavanje željezničkih pruga za velike brzine je izrazito skupa, te zbog toga se takve pruge grade između najvećih gradova ili prolaze kroz gusto naseljena područja kako bi čim veći broj putnika gravitirao pruzi. Time se osigurava velik broj putnika. Pruga mora biti fizički ograđena kako bi se spriječio nalet vlakova na divlje životinje. Križanja sa cestama se izvode u više razina, kako bi se povećala sigurnost prometa.

U zračnom prijevozu u slučaju poremećaja na tržištu, kapaciteti se jednostavno prebace na druga tržišta, dok kod željeznica to nije moguće.

Željeznice velikih brzina u Hrvatskoj

Tržište Republike Hrvatske je relativno malo za skupe željeznice velikih brzina. Planovi postoje da se koridorske pruge obnove za brzine do 160 km/h, što je za Hrvatske potrebe u ovim trenucima dovoljno. Prema sadašnjim planovima dva su koridora na kojima se radi obnova kolosijeka ili su u fazi priprema natječaja, odnosno planiranja. Prvi i u ovom trenutku najvažniji su Mađarska – Zagreb – Rijeka, drugi je Slovenija – Zagreb – Vinkovci – Srbija. Na pruzi iz Mađarske prema Rijeci započela je izgradnja drugog kolosijeka od Dugog Sela do Križevaca. Nakon završetka očekuje se daljnja gradnja drugog kolosijeka do Mađarske granice. Pruga od Zagreba do Rijeke još nije definirana, te nije usuglašeno da li će se graditi nova trasa nizinske pruge ili će se dograđivati drugi kolosijek na postojećoj pruzi. To je strateški važan projekt za Hrvatsku, pogotovo za razvoj luke u Rijeci.

Usporedba željeznica velikih brzina i zračnog prometa na pojedinim relacijama

Pariz – Bruxelles

Udaljenost između Pariza i Bruxellesa je 265 kilometara. Let na relaciji Pariz – Bruxelles prema redu letenja traje 1h. Od centra Pariza do aerodroma Paris Charles de Gaulle je potrebno oko 1h vožnje javnim prijevozom. Na aerodrom je preporučeno doći 90 minuta prije leta kako bi se obavile sve formalnosti. Izlazak sa aerodroma u Bruxellesu i za dolazak do centra potrebno je oko 30 minuta. Sveukupno za putovanje zrakoplovom iz Pariza do Bruxellesa je potrebno oko 4 sata putovanja.Između Pariza i Bruxellesa vozi vlak Thalys kojemu je potrebno oko 1:30h za tu udaljenost, vozeći pritom brzinom do 300 km/h. Ako uračunamo da putnik dođe pola sata prije polaska vlaka na kolodvor, trajanje putovanja između Pariza i Bruxellesa traje 2h, odnosno svega 50% vremena koje je potrebno za putovanje avionom. U ovom slučaju je vidljivo kako je vlak dominantniji po vremenu putovanja u odnosu na zrakoplov.

Cologne – Munchen

Udaljenost između Colognea i Munchena iznosi 450 kilometara. Vlak tu relaciju prevali za 4:30h, te ukoliko uključimo i dolazak od pola sata ranije na kolodvor, putovanje traje oko 5h. Avionom na toj relaciji je potrebno 1h. Od centra Colognea do aerodroma je potrebno oko 15 munta vožnje vlakom, te od aerodroma u Munchenu do centra grada oko 1h vožnje. Sveukupno sa avionom ta relacija se prijeđe za nešto manje od 4h. Na ovoj relaciji avion je brži za oko 1h od vlaka.

Beijing – Guangzhou

Udaljenost od Beijinga do Guangzhoua je 1900 kilometara. Let na toj relaciji traje 3:30h. Od centra Beijinga do aerodroma je potrebno oko 30 minuta vožnje vlakom. Na aerodom je potrebno doći barem 90 minuta prije leta. Vožnja metroom od aerodroma u Gaungzhou-u do cengra grada traje oko 1h. Za putovanje avionom od Beijinga do Guangzhoua je potrebno malo manje od 7 sati. Najbrži vlak tu relaciju prevali za 8h, ostali vlakovi u prosjeku 9:30h. Uz dolazak na kolodvor od barem 30 minuta prije polaska vrijeme putovanja traje 8:30-10h. U ovom slučaju putovanje zrakoplovom je brže 2-3 sata što je već veća ušteda u vremenu u odnosu na putovanje željeznicom.

Zaključak

Iz prikazanih primjera može se vidjeti da su željeznice konkurentne do udaljenosti od približno 400 kilometara, a nakon toga dolazi dominacija zrakoplova. U zračnom prijevozu se najviše vremena gubi na prijevozu od centra grada do aerodroma, te na samom aerodromu dok se naprave sve procedure koje se moraju proći od prijave za let, sigurnosnog pregleda do ukrcaja u zrakoplov. Željeznice velikih brzina već su istisnule aviokompanije sa nekih ruta, pošto nije bilo moguće konkurirati brzini željeznica, te njihovoj najvećoj prednosti, a to je što povezuju centre gradova. Obje grane prometa uvidjele su mogućnost međusobne suradnje, no to je već tema za neki od idućih članaka.