Slučaj Lučko: “Aerodrom je talac privatnih interesa”

Nakon brojnih dopisa čitatelja, odnosno korisnika aerodroma na probleme u radu aerodroma Lučko, odlučili smo istražiti što se uistinu događa na najvećem aerodromu općeg zrakoplovstva i na jedinom sekundarnom javnom aerodromu glavnog grada.

Prije analize stanja aerodroma, pogledajmo činjenice i karakteristike aerodroma Lučko. Aerodrom je u vlasništvu Republike Hrvatske te je dan na upravljanje Aeroklubu Zagreb koji je operator istog. Uz to što je Lučko najveći aerodrom općeg zrakoplovstva u zemlji, jedini je zagrebački javni sekundarni aerodrom. Iako nije opremljen za prihvat komercijalnih letova u smislu putničkog linijskog prometa, svojim je kapacitetom i infrastrukturom opremljen za sportsko i trenažno letenje. Ima dvije paralelne uzletno-sletne staze, jednu namijenjenu za jedrilice dok je druga namijenjena za motorne zrakoplove. Glavni korisnici aerodroma su MORH (sa svojom helikopterskom bazom Lučko), MUP (također s helikopterskom bazom), Fakultet prometnih znanosti sveučilišta u Zagrebu i privatni korisnici, odnosno vlasnici zrakoplova (fizičke i pravne osobe). AD Lučko je jedini kontrolirani aerodrom općeg zrakoplovstva u RH.

O AD Lučko se zadnjih godina u stručnoj javnosti može čuti samo u negativnim konotacijama, ponajviše zbog iznimno ograničenih mogućnosti letenja motornim zrakoplovima. S druge, pak, strane, operator aerodroma (AK Zagreb) koji pretežito leti jedrilicama, za vlastite potrebe aerodrom uglavnom nije zatvarao. Upućeni korisnici nam objašnjavaju kako je po NOTAM-u aerodrom zatvorio samo uzletno-sletnu stazu namijenjenu za motorne zrakoplove dok je onu za jedrilice ostavio otvorenom, istovremeno zabranjujući polijetanje/slijetanje motornih zrakoplova s iste iako su staze identičnih tehničkih karakteristika. Ovdje nezadovoljni korisnici optužuju operatora kako pogoduje vlastitim interesima jer, prema njihovim riječima, zrakoplovi istima „samo smetaju“.

O Lučkom smo pisali ljetos kada je operator aerodroma (AK Zagreb), a zbog nemogućnosti zapošljavanja fizičke osobe koja bi obavljala dužnost operatora aerodroma, na nekoliko mjeseci zatvorio aerodrom za sav promet, izuzev prometa MUP-a i MORH-a. Već su tada ostali korisnici glasno negodovali o odnosu operatora prema korisnicima kao i navodnoj nemogućnosti aerokluba voditi infrastrukturni objekt poput AD Lučko. No, situacija se od onda, sasvim izgledno, nije smirila, o čemu govori i podatak kako je motorna USS po NOTAM-u zatvorena sve do 30. 4. Do tog datuma, Lučko će u manje od jedne kalendarske godine biti zatvoreno čak 234 dana. Tome unatoč, korisnici nam nabrajaju mnoge probleme među kojima je i to što, kad je otvoren, aerodrom radi od 8 do 16 sati, a namijenjen je za sportsko i rekreativno letenje.

C0074/23 - RWY10R/28L CLOSED. 06 APR 13:14 2023 UNTIL 30 APR 22:00 2023. CREATED: 06 APR
13:15 2023

Upitali smo neke od korisnika o trenutačnom stanju na aerodromu Lučko.

Predsjednik aerokluba Tandem, Emir Ekić, koji na Lučkom obavlja djelatnost padobranskih skokova te na aerodromu u vrijeme normalnih operacija ima 2 bazirana zrakoplova, govori da Aeroklub Zagreb kao operator na aerodromu Lučko, sve lošije njim upravlja, donosi loše odluke te se te odluke prenose na upravljanje aerodromom, tako i svi korisnici na aerodromu Lučko trpe posljedice. „U zadnje vrijeme dosegnuo se vrhunac te nesposobnosti. Prošlo cijelo ljeto aerodrom Lučko je bio zatvoren. Cijeli lipanj, srpanj i kolovoz. 1. 9. 2022. aerodrom je otvoren, a i tada je normalno radio samo do studenog, kad je po prijavi inspekcija Hrvatske agencije za civilno zrakoplovstvo zatvorila trećinu motorne staze. Nakon toga, prvo je kontrola leta odbila raditi s takvom stazom, a upravnik aerodroma Lučko je zatvorio cijelu stazu. Ostala je samo jedna u uporabi koju mogu koristiti samo jedriličari. Motorna staza od tada do danas nije u uporabi. To znači da po naputku aerodroma Lučko avioni ne mogu letjeti, jedino jedrilice i jedriličarski avion mogu jer koriste drugu stazu. Aeroklub Zagreb nema ništa drugo u svom radu osim jedriličara te ispada da samo Aeroklub Zagreb radi dok svi ostali stoje. Što god da se kaže i obrazloži, situacija je takva da je jedini korisnik aerodroma Lučko Aeroklub Zagreb koji je ujedno i operator. Ovakva situacija na aerodromu je neodrživa, nebriga i nemarnost Aerokluba Zagreb prema aerodromu je katastrofalna te je vrijeme za razmotriti neki drugi subjekt koji će upravljati aerodromom.“

Ipak, Ekić naglašava kako nije samo AK Zagreb odgovoran za stanje na Lučkom već smatra da je za aktualno stanje odgovoran i grad Zagreb isto kao i Republika Hrvatska, u čijem je aerodrom vlasništvu. „Oni ne žele razgovarati i riješiti problem. Kako je to na visokoj razini političkih odluka, teško je s njima razgovarati o problemu aerodroma. Političare koji imaju mogućnost donositi odluke o aerodromu, ta tema ne zanima, njima se to nalazi na niskom mjestu po prioritetu. Imaju važnije teme i probleme koje trebaju riješiti. Grad Zagreb ne vodi računa o aerodromu bez obzira na to što je to jedini aerodrom u gradu Zagrebu gdje se može razvijati zrakoplovstvo i zrakoplovni sport. Zrakoplovstvo nije nogomet pa je političarima nevažan. No, ponovo se želim osvrnuti na operatora aerodroma Lučko jer, bez obzira na navedene činjenice, puno se stvari moglo izbjeći. Aeroklub Zagreb nema jasnu definiciju kako aerodrom Lučko treba raditi, koji su problemi, što se događa na aerodromu te koji su aerodromi u okolici i kako oni rade. Sve u svemu, ponavljam: Aeroklub Zagreb nije dorastao svojoj zadaći, a to je biti operator na aerodromu Lučko. Oni samo razmišljaju kako dizati cijene. Stav  “brigo moja pređi na drugog” nije dobar za korisnike aerodroma.“, zaključuje Ekić.

Kako bismo potvrdili da je stav korisnika aerodroma zajednički, poslali smo upite još nekolicini korisnika, među ostalim i tvrtki ECOS pilot school and air charter d.o.o. koja uz sve probleme s kojim se susreće naš prošli sugovornik, nailazi na problem „zarobljene imovine“. Naime, ECOS u vlasništvu ima hangar, stajanku i ostalu popratnu infrastrukturu koja je vezana na aerodromsku infrastrukturu Lučkog. Kako je aerodrom zatvoren, sva imovina, uključujući 2 zrakoplova, stoji „zarobljena“. Miljenko Bucalović, direktor tvrtke ECOS, objašnjava: “Ecos pilot school radi na aerodromu Lučko od 1990 godine. Nažalost, problemi s Aeroklubom Zagreb počeli su već nakon par godina. Oni su eskalirali do toga da je 1995. godine interveniralo Ministarstvo obrane – Hrvatsko ratno zrakoplovstvo. Aeroklub Zagreb je tada, kao i sada, pokušao natjerati korisnike aerodroma i ECOS pilot school plaćati mu korištenje državne imovine – aerodrom Lučko. Zapovjednik HRZ, u ime Ministarstva obrane, general Imra Agotić, tada je promijenio članak njihovog Ugovora ponuđenog ECOS-u kojim se to tražilo i napisao im : “…Ugovor AK Zagreb s MORH-om ne favorizira AK Zagreb pred drugim zrakoplovnim organizacijama niti im daje za pravo naplaćivati usluge od drugih korisnika, a za koje sami ne plaćaju naknadu.” Ovo je ponovila predstavnica MORH-a, gospođa Vesna Mileta, na sastanku u zrakoplovnoj Agenciji 29. 9. 2020. “Gđa Miletić-Hrvojić (predstavnik MORH-a) rekla je da se ne može naplaćivati nešto čega niste vlasnik, odnosno ne možete dati nešto niti u podzakup ako tako nije prethodno dogovoreno. Ukoliko se ostvaruje materijalna korist onda isto ide u državni proračun.

Posebno bih istaknuo da, koliko znam, nitko od korisnika aerodroma ne negira potrebu plaćanja operaterstva aerodromom. No, aerodrom Lučko je javni aerodrom i prvo treba utvrditi što su troškovi operaterstva, zatim način na koji će se ti troškovi pokrivati, i, na kraju, kako će se trošenje novaca kontrolirati. Aeroklub Zagreb se ponaša kao da je vlasnik ili koncesionar aerodroma pa može samostalno diktirati uvjete korištenja aerodroma, bez konzultacije s ostalim korisnicima.

Zrakoplovna agencija je prije godinu aeroklubu Zagreb zrakoplovnom naredbom ASO 2021-006 naložila formirati Vijeće korisnika aerodroma prije. Oni to do danas nisu napravili. Kukuriču da nema tri korisnika s uvjetima za Vijeće. Kao da je to uopće važno. Svrha Vijeća bi trebala biti koordinacija u vođenju aerodroma, a ne preglasavanje pa je nebitno ima li netko 10 % ili 3 % operacija. Ovakvo vlasničko ponašanje aerokluba Zagreb dovelo je u zadnjih 20 godina do masovnog napuštanja aerodroma Lučko. Na glavnoj stajanci je prije bilo stacionirano oko 20 aviona različitih korisnika, danas ih ima 2 (dva). Ako želite saznati gdje je ostatak, otiđite na aerodrom Zvekovac i tamo ćete ih naći. Taj aerodrom su izbjeglice s Lučkog osnovale i registrirale prije 12 godina.

Što se tiče ECOS-a, davno bih pobjegao s ove prćije aerokluba Zagreb da se nisam zeznuo pa kupio zemlju, na njoj napravio stajanku, radionicu, učionicu i hangar. Iskreno, više ne zamjeram AK Zagreb što su u ruine pretvorili društvene objekte, od 7 aviona ostali na jednom, zatvorili aerodrom na 8 mjeseci. Zamjeram MORH-u, Agenciji i Gradu što sve to dopuštaju.”

Dodatno, g. Bucalović u telefonskom razgovoru objašnjava kako je slučaj Lučkog zapravo posljedica, po njegovom mišljenju, pogrešne pravne regulative koja je izjednačila pravne obveze zračnih luka s komercijalnim putničkim prometom i malih sportskih aerodroma. “Samo primjera radi, po toj regulativi aerodrom, neovisno o veličini i namjeni, smije biti otvoren samo ako je upravitelj, odnosno fizička osoba kao predstavnik operatora, prisutan na aerodromu. To velikim aerodromima savršeno odgovara, a takva praksa je potpuno besmislena za male sportske aerodrome.” U tom kontekstu objašnjava kako je Lučko u ovoj situaciji zbog toga što je zakon to dopustio. Uz to, Bucalović je AvioRadaru na uvid dao zapisnik sa sastanka na kojem se skupilo 25 korisnika aerodroma koje je predstavljalo 28 članova koji su željeli istupiti prema državnim tijelima s prijedlogom da novoosnovana zajednička udruga postane novi operator aerodroma. Od 28 prisutnih, 25 je glasalo “za”, 2 “protiv”, dok je jedan od korisnika bio suzdržan. Ipak, Bucalović objašnjava kako uz najbolju volju, državni organi nadležni za ovu situaciju nisu imali sluha za rješavanje gorućeg problema na aerodromu Lučko. Zaključno, g. Bucalović govori: “Kada bi se AK Zagreb odrekao operaterstva, to bi bio veliki napredak za sve nas pa i za njih! AK Zagreb loše posluje upravo zbog operaterstva nad aerodromom, novi operator bi nam svima dao vjetar u leđa. Mali sportski aerodrom poput Lučkog nikada neće biti financijski isplativ, to je jednostavno dio komunalne infrastrukture poput cesta, parkova, igrališta, a gledajući zapadne aerodrome slične veličine i namjene, operatori su im uglavnom gradovi/općine ili županije”.

 

Nakon upita nam se javio i bivši zaposlenik Aerokluba Zagreb Karlo Sučić koji je obnašao dužnost upravnika aerodroma, čiji komentar na naš upit prenosimo u cijelosti: “S obzirom na to da sam bio upravitelj aerodroma Lučko, vidio sam kako vođenje aerodroma od strane Aerokluba Zagreb zapravo (ne) funkcionira. Upravitelje, poput mene, zapošljavali su putem student-servisa. Moje mišljenje, a i mišljenje nekih korisnika je da je upravitelj biran i zaposlen kako bi se odgovornost maknula s glava aerokluba (ponajviše Ivice Špelića) jer je upravnik taj koji u konačnici potpisuje dokumente, stavlja svoje ime i prezime i radi stvari po nalogu Aerokluba Zagreb. Za poziciju upravnika odabiru osobu koja će činiti točno kako oni zapovijedaju, a odstupanje od toga im ne bi bilo po volji.

Iako sam bio upravnik, nisam mogao donositi neke odluke samostalno i puno puta su me tjerali da korisnicima pišem prijave za letove koje sam im ja već odobrio. U Aeroklubu Zagreb se vidi ogorčenost jer su sa svojih nekadašnjih 99 % ukupnih operacija na AD Lučko spali na približno 2-3 % (prije generalnog zatvaranja aerodroma prošle godine). Svi drugi korisnici koji su se kretali i prilagođavati vremenu u kojem živimo i vremenu u kojem je zrakoplovstvo napredovalo, sada su im problematični jer oni uspijevaju dok aeroklub iz dana u dan trune. Ne znam je li to slučaj ljubomore, ali tako mi izgleda. 

U svemu tome su opravdali naplaćivanje polijetanja/slijetanja iako im je ugovorom propisano drugačije. Ipak, u redu je da se operatoru plaća neki iznos za održavanje aerodroma, svaka normalna osoba će se složiti, svaki korisnik se i slaže – ALI: 

 

• troškovi održavanja moraju biti vidljivi svim korisnicima,

• korisnici moraju imati pravo donošenja odluka za održavanje aerodroma (ako postoji jeftinija opcija, ako postoji kvalitetnija opcija ili ako postoji zahvat koji se ne izvodi na aerodromu, a bilo bi dobro da se napravi). To je bila poanta osnivanja Vijeća korisnika koja se Aeroklubu Zagreb nije svidjela i kada sam kao upravnik svim silama pokušao osnovati Vijeće, dobio sam kritike i nezadovoljstvo od predsjednika AK Zagreb. 

• Aeroklub Zagreb bi morao imati 2 odvojena računa (jedan svoj klupski i drugi ISKLJUČIVO za operaterstvo, odnosno za upravljanje aerodromom) 

• I, naravno, ako korisnici plaćaju za održavanje aerodroma, rezultati tog održavanja bi morali biti vidljivi. 

 

Bitno je za naglasiti, infrastruktura aerodroma su USS, rulnice, stajanke, eventualno hangari ako su dostupni za najam, prostorija upravnika i WC, stoga korisnici aerodroma ne bi trebali plaćati za obnavljanje baraka kojima raspolaže AKZ niti održavanje njihovih učionica. Trošak aerokluba nije trošak operatora, odnosno aerodroma, što je do sada slučaj. 

Moj jedini interes na poziciji upravnika bio je boljitak aerodroma i zadovoljstvo korisnika. Prilagođavao sam se uvjetima, držao aerodrom otvorenim što sam više mogao kako bi korisnici mogli obavljati svoje aktivnosti jer to je uglavnom SPORTSKI aerodrom, nema nikakve logike da mu je vrijeme otvorenosti od 8 do 16 radnim danom. Trudio sam se s korisnicima komunicirati što više kako bih dobio informacije što im je potrebno. Smatram da je operator tu za korisnike, nisu korisnici tu za operatora!

Aeroklub se pokazao nesposobnim za vođenje aerodroma te su hitno potrebne promjene kako bi se situacija počela popravljati. A nakon što sam vidio da je situacija na Lučkom pod vodstvom Aerokluba Zagreb toliko grozna i kada bih pokušao nešto popraviti, na svaki moj plan za poboljšanje bi me zgrabili i povukli tri koraka unazad. 

Razina stresa koju sam osjećao nije bila podnošljiva i zbog svega toga sam se u međuvremenu i razbolio i bio u nemogućnosti pojaviti se više na tom aerodromu, a nedugo nakon sam dao i otkaz na radnom mjestu upravitelja. Kako aeroklub nije vješt u planiranju, u tom trenutku  nisu imali zamjenika upravitelja pa je aerodrom od tada zatvoren. Nakon toga je i Agencija utvrdila neispravnosti na koje sam ih neformalno upozorio nekoliko dana ranije, što je produljilo zatvorenost aerodroma. 

Taj čin moje prijave aerodroma Agenciji je AK Zagreb toliko naljutio da mi nisu htjeli isplatiti plaću za svibanj i lipanj 2022., još su me lažno optužili za krađu računala, neplaćanje naleta i krađu određenog iznosa te me prijavili policiji. Godinu nakon toga oslobođen sam svih optužbi. Plaća za svibanj mi je isplaćena nakon mnogo zahtjeva, a plaća za lipanj mi je prije par tjedana plaćena u iznosu ⅓, jer mi puni iznos nisu željeli isplatiti.”

 

Dodatno iznesenim mišljenjima, jedan od bivših članova aerokluba Zagreb svjedoči o „katastrofalnom stanju“ unutar aerokluba: „Sve je podređeno klubu i jedriličarima, a motorni zrakoplovi su nužno zlo. Aerodrom je postao talac privatnih interesa AK Zagreb. Ja sam jedan od bivših članova kluba, a koliko mi je poznato, u posljednje vrijeme je čak 15 članova otišlo letjeti u Čakovec. Mislim da to dovoljno govori o stanju u klubu. Kako letim motornim zrakoplovom, otišao sam vidjeti kako je sanirana staza da bih vidio da je posipana pijeskom u kojem ima kamenja. Iako kamenje te veličine ne predstavlja nužnu opasnost za zrakoplove, to dovoljno govori o štednji na materijalu i nemaru za održavanjem aerodroma. Zanimljivo je kako i brojni korisnici imaju određene zalihe goriva u cisternama na Lučkom koje ne mogu koristiti tako da gorivo istaču u zrakoplove, već s kanistrima moraju pretakati nešto što su sami platili.“, naglašava aktivni korisnik koji je želio ostati anoniman, ali čiji su podaci poznati uredništvu.

 

Nismo mogli ne zapitati se kako u cijeloj ovoj situaciji funkcionira najveći korisnik aerodroma, Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, odnosno Hrvatsko zrakoplovno nastavno središte – HZNS. Odgovor Fakulteta koji je provodio nastavne aktivnosti na Lučkom koje su izravno onemogućene, prenosimo u cijelosti: “Fakultet prometnih znanosti se zahvaljuje na vašem iskazanom zanimanju za naše djelovanje. Kao institucija koja već tri desetljeća provodi visokoškolsko obrazovanje u području aeronautike (vojni i civilni piloti i kontrolori letenja) i osposobljavanje za civilne dozvole i ovlaštenja pilota, u situaciji kada na aerodromu Lučko nije bilo moguće provođenje letačkih aktivnosti, Fakultet prometnih znanosti učinio je sve kako bi se nastava studenata i izvršavanje ugovornih obveza prema kandidatima na osposobljavanju održavala sa što manje zastoja i uz zadržavanje potrebne kvalitete i sigurnosti. Fakultet prometnih znanosti je mišljenja, a tako i postupa, vezano za stanje aerodroma Lučko koje za korisnike aerodroma, operatora aerodroma, razvoj općeg ali i ukupnog zrakoplovstva u Republici Hrvatskoj nije dobro, da je nužno komunicirati i djelovati strpljivo i konstruktivno, uz poštivanje propisa i uz međusobno uvažavanje.”

 

Nastavno tome, zanimalo nas je stajalište MORH-a vezano uz aktualnu situaciju na aerodromu Lučko. Upitali smo ih je li sporazum kojim je MORH dao aerodrom na korištenje i operaterstvo AK Zagreb i dalje aktualan te postoji li mogućnost raskida sporazuma zbog, kako korisnici naglašavaju, zanemarivanja aerodroma i infrastrukture te onemogućavanja normalnog rada korisnicima. Nadalje, zanimalo nas je koji bi, po njihovom mišljenju, uvjeti trebali biti zadovoljeni da se oduzme operaterstvo AK Zagreb nad aerodromom Lučko te smo željeli konačnu potvrdu tko je odgovoran za održavanje infrastrukture civilnog dijela aerodroma. Nažalost, do zaključenja ovog članka, odgovor nije stigao.

Upit smo uputili i Hrvatskoj agenciji za civilno zrakoplovstvo (HACZ). Njih smo, pak, upitali je li poslovanje aerodroma Lučko u skladu sa svim nacionalnim i međunarodnim propisima te je li AK Zagreb pravno podobna organizacija za upravljanje aerodromom. Iz HACZ-a su nam odgovorili kako Agencija provodi nadzore sigurnosti i provjeru usklađenosti s propisima temeljem kojih je operatoru izdano Odobrenje za uporabu aerodroma.  Ako se prilikom nadzora sigurnosti utvrdi odstupanje od istih, prema operatoru aerodroma postupa se u skladu s odredbama Zakona o zračnom prometu („Narodne novine“ br.: 69/09, 84/11, 54/13, 127/13 i 92/14), propisima donesenim na temelju ovog Zakona te Naredbom i Direktivom Agencije. Nadalje, objašnjavaju kako su uvjeti za izdavanje Odobrenja za uporabu aerodroma i obveze operatora aerodroma definirani u Pravilniku o izdavanju svjedodžbe aerodroma i odobrenja za uporabu aerodroma („Narodne novine“ br.:14/16). “Neudovoljavanje propisanim uvjetima i obvezama može dovesti do trajnog ili privremenog oduzimanja Odobrenja za uporabu aerodroma.”, poručuju iz Agencije. Na naš upit može li Agencija reagirati u slučaju da je operator zatvorio aerodrom, a da za isto nema stvarnog razloga, objašnjavaju “Operator aerodroma samostalno odlučuje o otvorenosti aerodroma. Agencija će reagirati ako dolazi do ugroze sigurnosti.”. Naposljetku odgovaraju kako postoji pravni okvir za oduzimanje operaterstva operatoru aerodroma, što je propisano Pravilnikom o izdavanju svjedodžbe aerodroma i odobrenja za uporabu aerodroma. Iz navedenog zaključujemo kako u ovom trenutku HACZ ne nalazi pravnih prepreka u vidu plovidbenosti koje bi ugrožavale sigurnost zračnog prometa na aerodromu Lučko. Samo u tom slučaju, objašnjavaju, Agencija može reagirati.

 

Zanimalo nas je i stajalište grada Zagreba kojeg smo upitali:

1. Iako Aerodrom Lučko nije u vlasništvu Grada Zagreba, aerodrom služi gradu kao jedini, a ujedno i najveći aerodrom općeg zrakoplovstva u RH. Uz to, Lučko je jedini javni sekundarni aerodrom koji služi Zagrebu. Je li prema Vašem mišljenju potrebno urgiranje Grada u situaciju na aerodromu, s obzirom na iznimno lošu infrastrukturu, loše upravljanje pod vodstvom Aerokluba Zagreb (koji je operator aerodroma) i sveukupno derutno stanje aerodroma?
2. Smatrate li da je gradu Zagrebu potreban sekundarni aerodrom koji bi služio primarno općem zrakoplovstvu, s obzirom na visoke naknade ZL Franjo Tuđman koja je prvenstveno namijenjena komercijalnom zračnom prometu?
3. Postoji li zanimanje gradske uprave za revitalizaciju AD Lučko ili izgradnju novog aerodroma općeg zrakoplovstva?
4. U privitku dostavljamo fotografije trenutačnog stanja aerodroma. Zamolili bismo za komentar na trenutačno stanje aerodroma koji je prva dodirna točka za eventualne posjetitelje koji dolaze malim, privatnim zrakoplovima u Zagreb (kada bi aerodrom na prvom mjestu radio, s obzirom na to da je zatvoren već mjesecima).
5. Neminovno je da potreba za aerodromom općeg zrakoplovstva u Zagrebu postoji. Bi li gradska uprava bila zainteresirana za prijam predstavnika korisnika aerodroma, a u svrhu konzultacija oko poboljšanja aktualnog stanja ili potencijalne gradnje novog aerodroma općeg zrakoplovstva?

Iz Grada su kratko odgovorili “Aerodrom Lučko u vlasništvu je Republike Hrvatske, ne Grada Zagreba. Upoznati smo sa situacijom na aerodromu te smo u kontaktu s Ministarstvom obrane i korisnicima aerodroma kako bi se iznašlo najbolje moguće rješenje za njegovo daljnje funkcioniranje. S obzirom na činjenicu da je aerodrom vlasništvo Republike Hrvatske, odluku o konačnom rješenju, ističemo, mora donijeti resorno ministarstvo.”

 

Prije nego što smo uputili upit Aeroklubu Zagreb, odlučili smo se sami uvjeriti u aktualno stanje aerodromske infrastrukture. Iz fotografija aerodromske infrastrukture snimljenih u travnju 2023., a koje je AvioRadaru ustupio jedan od korisnika, vidljivo je kako je aerodrom u iznimno zapuštenom i derutnom stanju, a za održavanje objekata je upravo zadužen operator, AK Zagreb.

[widgetkit id=”164″ name=”LDZL”]

Uvidom u financijsko stanje aerokluba, vidljivo je kako je 2021. godinu Aeroklub Zagreb zaključio s financijskim gubitkom od 192.355 kn odnosno 25.529,89 €. Aeroklub je u istoj godini u prosjeku imao jednog zaposlenog te je prihod u odnosu na 2020. pao za 34,91 %.

Upit prenosimo u cijelosti:

1. Temeljem kojeg dokumenta je AK Zagreb postao operator aerodroma Lučko s obzirom na to da je isti u vlasništvu Republike Hrvatske, odnosno MORH-a?
2. Aerodrom je zatvoren mjesecima, konkretno od 28. 6. 2022. do 1. 9. 2022. te nakon toga od 12. 11. 2022. pa sve do sada, odnosno po NOTAM-u do 30. 4. 2023. Možete li objasniti iz kojeg je razloga aerodrom bio, odnosno bit će zatvoren ukupno 234 dana u razdoblju kraćem od jedne kalendarske godine?
3. Kako komentirate optužbe korisnika aerodroma kako je aerodrom Lučko „privatni aerodrom AK Zagreb“ te kako se i u vremenu kada je aerodrom bio zatvoren za motorne zrakoplove, moglo letjeti jedrilicama i „šlepom“, odnosno motornim zrakoplovom u vlasništvu AK Zagreb, a kako ste zabranili letenje zrakoplova iste kategorije drugim korisnicima?
4. Evidentno je kako je infrastrukturno stanje aerodroma loše. Zašto je aerodrom zapušten te iz kojeg razloga u njega nije ulagano?
5. Ako je odgovor na 4. pitanje financijsko stanje Aerokluba Zagreb, smatrate li da je zbog istog (s obzirom na financijski gubitak AK Zagreb od 192.355 kn odnosno 25.529,89 € u 2021. godini) Aeroklub Zagreb financijski sposoban biti operator aerodroma Lučko?
6. Raspolažete li podatkom koliko je financijski uloženo (i na što) u infrastrukturu aerodroma Lučko u posljednjih 5 godina?
7. Kako komentirate činjenicu da Fakultet prometnih znanosti Sveučilišta u Zagrebu, odnosno Hrvatsko zrakoplovno nastavno središte – HZNS, ne može obavljati svoju primarnu djelatnost, a to je letačka obuka studenata, zbog zatvorenosti aerodroma iako, po govorenju korisnika, staza namijenjena za jedrilice može poslužiti motornim zrakoplovima kao što i služi za motorni zrakoplov 9A-DBS koji za potrebe „šlepa“ jedrilica AK Zagreb, nesmetano koristi jedriličarsku stazu?
8. Korisnici aerodroma tvrde kako je zatvorenost aerodroma, odnosno motorne staze uzrokovana nemarom, odnosno neadekvatnim održavanjem staze. Kako komentirate te izjave?
9. Brojni korisnici, privatne i pravne osobe, negoduju te su nezadovoljni Vašim postupanjem na aerodromu Lučko. Kakvog ste stajališta o nedavnoj peticiji za oduzimanje operaterstva Aeroklubu Zagreb i smatrate li da bi, hipotetski govoreći, neki drugi operator bolje vodio aerodrom?
10. Tko bi, ponovo hipotetski govoreći, po Vašem mišljenju mogao biti operator aerodroma Lučko, a kada to ne bi bio Aeroklub Zagreb?

To da je tema aerodroma Lučko očito vrući krumpir, dokazuje i neodgovaranje Aerokluba Zagreb na naš upit.

Kao epilog ove priče donosimo crticu s Aerodroma Varaždin koji je upravo po promjeni operatora, a što je sada gradska tvrtka Parkovi, doživio procvat te služi kao utočište mnogima, kako tvrde korisnici Lučkog, „protjeranim“ zrakoplovcima sa zagrebačkog letjelišta. Alternative ustvari i nemaju, s obzirom na to da su drugi aerodromi u okolici Zagreba ili privatni (Zvekavac, Bratina), ili zbog lošeg upravljanja i loših uvjeta za korisnike bivaju zatvorenim (Zabok-Gubaševo) ili su infrastrukturom i cijenama namijenjeni komercijalnom zračnom prometu, a ne onom sportskom i trenažnom (Zračna luka Franjo Tuđman).