Održan je Aviation Day – Croatia

 

Dana 14.2.2018. u Zagrebu, u Kući Europe održan je “Aviation Day – Croatia” u organizaciji Međunarodne udruge za zračni promet (IATA) i Croatia Airlinesa. Na ovom panelu sudjelovali su: hrvatski zastupnici u Europskom parlamentu Marijana Petir i Jozo Radoš, predstavnici Ministarstva pomorstva, prometa i infrastrukture, Ministarstva zaštite okoliša, Ministarstva unutarnjih poslova, Agencije za civilno zrakoplovstvo, Hrvatske gospodarske komore, Međunarodne zračne luke Zagreb, Međunarodne udruge za zračni promet (IATA) i Croatia Airlinesa. 

Razgovaralo se o tri teme: Unruly passengers, Inadmissible passengers, PNR implementation, pravima putnika u zračnom prijevozu i CORSIA (Europska shema trgovanja CO2 u zračnom prijevozu).

 

1.) Unruly passengers, Inadmissible passengers, PNR implementation

UNRULY PASSENGERS (Problematični putnici ili putnici neprihvatljivog ponašanja)

  • Putnici koji agresivnim i neprihvatljivim ponašanjem predstavljaju veliki sigurnosni problem na letovima
  • Osim što ugrožavaju sigurnost leta, takvi putnici uzrokuju velike troškove prijevoznicima koji nastaju prisilnim slijetanjem i kašnjenjem zrakoplova u odredište, a koje snosi isključivo zračni prijevoznik
  • U slučaju izvanrednog slijetanja zrakoplova, troškovi prijevoznika su izuzetno visoki, a prema postojećim međunarodnim zakonima, država u kojoj je zrakoplov registriran nadležna je za postupanje prema takvom putniku. U praksi, to znači da na međunarodnim letovima takvo ponašanje i ugrožavanje sigurnosti leta nije moguće sankcionirati.
  • Zračni prijevoznik registriran u RH još uvijek nema zakonsko uporište temeljem kojeg bi se mogao zaštititi i na osnovi kojeg bi se takvi putnici kaznili (novčanom ili zatvorskom kaznom)
  • Prepoznavanjem problema i posljedica koje mogu proizaći, na međunarodnoj je razini  2014. godine pokrenuta ratifikacija Montrealskog protokola – Vlada RH još nije ratificirala Protokol 

INADMISSIBLE PASSENGERS (osobe s neprikladnom putnom dokumentacijom)

  • Nacionalni prijevoznik podložan je vrlo visokim novčanim kaznama (od 23.000 kuna + 500 kuna sudskih troškova po putniku) ako preveze putnika bez odgovarajućih dokumenata za ulaz u RH
  • U mnogim slučajevima riječ je o tranzitnim putnicima čije dokumente nacionalni prijevoznik nije u mogućnosti nadzirati
  • Države članice EU u praksi ne kažnjavaju svoje nacionalne prijevoznike ukoliko u roku od 48 sati ispune svoju obvezu oko vraćanja predmetnog putnika u matičnu mu zemlju. Stoga i Croatia Airlines poziva na podršku nacionalnog zakonodavstva za uvođenje iste prakse i u Hrvatskoj

PNR REGULATION

  • U postupku je donošenje Zakona o prijenosu i obradi podatka o putnicima u zračnom prometu u svrhu sprječavanja, otkrivanja, istraživanja i vođenja kaznenog postupka za kaznena djela terorizma i druga teška kaznena djela
  • Problem za prijevoznika su vrlo visoke novčane kazne koje bi mogle izuzetno negativno utjecajati na poslovanje

 

2.) Prava putnika u zračnom prijevozu

Uredba EU 261/2004 vrijedi od 2005. godine i regulira prava putnika u trenutcima otkazanog leta, duljeg kašnjenja leta, uskraćenog ukrcaja i premještaja u niži razred (downgrade) na letovima unutar Europske unije (EU), odnosno na letovima s polaskom iz Europske unije te letovima iz trećih zemalja u Europsku uniju ukoliko je riječ o prijevozniku iz države članice EU.

Uredba EU 261/2004 propisuje odgovornost prijevoznika i prava putnika na skrb, financijsku nadoknadu te povrat (refundaciju) zrakoplovne karte u slučajevima otkazanog leta, duljeg kašnjenja leta, uskraćenog ukrcaja i premještaja u niži razred prijevoza.

Od 2005. godine do danas, tumačenje Uredbe EU 261/2004 doživjelo je mnoge izmjene zbog presuda europskih sudova i nacionalnih zakonodavstava, što je avioprijevoznicima uzrokovalo velike financijske troškove. Istodobno, to je dovelo i do rastućeg trenda odštetnih zahtjeva putnika kao i zahtjeva posredničkih tvrtki koje podižu zahtjeve u ime putnika, ali na štetu putnika jer im pritom uzimaju dio naknade.

Načela i pravila nastala sudskom praksom predstavljaju sastavni dio pravnog poretka Europske unije pa izmjene u tumačenju EU261/2004 oko izvanrednih okolnosti, tehničkog kvara, kašnjenja na odredište, definicije krajnjeg odredišta i rokova u zastari, osim negativnoga financijskog aspekta za zračnog prijevoznika, omogućuju i razvoj tzv. Claims farm –  tržišta posredničkih tvrtki koje se masovno i nametljivo pojavljuju kao zastupnici oštećenih putnika, prisvajajući značajan dio putnikovog obeštećenja.

Izmjenama u tumačenju odredbi Uredbe EU 261/2004, a ponajviše primjenom presuda sudova iz EU, zračni se prijevoznici dovode u još nepovoljniji položaj jer, čak i u slučajevima kad nisu krivi za određene poremećaje/nepravilnosti u putovanju i kad na njih nisu mogli utjecati, snose cjelokupan financijski teret kompenzacije i putnicima i zastupničkim tvrtkama.

Za Croatia Airlines, kao i za sve ostale zračne prijevoznike registrirane na području EU, od vitalne je važnosti da Europska komisija razmotri i prepozna nevedeni problem te što prije usvoji i proglasi vrijedećom reviziju Uredbe EU 261/2004 na koju se čeka nekoliko godina, a koja uzima u obzir i poziciju zračnog prijevoznika u nastalom okruženju (bez zadiranja u prava putnika). Ukoliko se to ne dogodi u nekom razdoblju, može se očekivati da će zračni prijevoznici biti prisiljeni primijeniti mjere zaštite svojih poslovnih interesa, a koje će rezultirati rigidnijim financijskim i operativnim uvjetima za korisnike usluga.

Izmjena i dopuna Uredbe EU 261/2004 predstavljalo bi rješenje na zajedničku korist zračnih prijevoznika i putnika. Naime, umjesto plaćanja kompenzacija putnicima u slučajevima u kojima ne postoji odgovornost prijevoznika, začni bi prijevoznici tim sredstvima mogli unaprijediti svoje proizvode i usluge te tako izravno utjecati na još bolju nacionalnu i međunarodnu povezanost kao i na gospodarski rast na domaćem i međunarodnom tržištu.

 

3.) CORSIA

Uvođenjem Europske sheme trgovanja ugljičnim dioksidom (EU ETSEuropean Union Emission Trading Scheme), a koja se odnosi na zračne prijevoznike, Europska komisija 2010. godine stvorila je sustav praćenja, verifikacije i izvješćivanja o emitiranju CO2 za (trenutačno) letove unutar Europske unije, koji regulatorno nadziru nacionalna (EU) tijela, a u samoj provedbi zračn prijevoznici.

Tijekom 2018. godine pod nadležnošću Međunarodne organizacije za zračni promet (ICAO – International Civil Aviation Organisation) i uz potporu Europske unije, usvojit će se nova regulativa pod nazivom CORSIA koja će sva nastojanja u praćenju, verifikaciji i izvješćivanju o emisijama CO2 u zrakoplovstvu učiniti globalnima. CORSIA donosi više izazova: regulatorne (stvaranje pravnog okvira), ekonomske (uspostava sustava trgovine) i tehnološke (logistika potrebna za provedbu i nadzor). Republika Hrvatska, kao članica Europske unije, sa svojim operaterima sudjeluje već u volonterskoj fazi koja počinje trgovanjima u 2021. godini, a monitoring već 1. siječnja 2019.g.

Dvije važne činjenice koje daju dodatnu važnost sustavu trgovanja emisijama na globalnoj razini, svakako su količine emisija te troškovna strana što jasno pokazuje kako je u posljednjih 5 godina cijena emisijske jedinice stabilno rasla s 3 EUR/t na trenutačnih više od 9 EUR/t. Croatia Airlinesu je to uzrokovalo rast godišnjih troškova koji su s nekoliko stotina tisuća eura narasli na više milijuna eura, a što znatno utječe na poslovanje tvrtke u cjelini.

Zračni prijevoznici očekuju usvajanje regulative tijekom 2018. godine, a ograničavajući faktor je vrlo kratko vrijeme za pripremu i prilagodbu te izradu planova praćenja. Kako bi uvođenje novog sustava, odnosno nadogradnja na postojeći sustav bila lakše i troškovno učinkovitija, nužna je dobra suradnja regulatornih tijela i zračnih prijevoznika.

Postojeći izazovi:

  • Još uvijek nejasna regulativa ICAO-a i njezino prenošenje u hrvatski regulatorni sustav do 1. siječnja 2019. po pitanju CORSIA-e
  • Uvođenje regulativa o uporabi obnovljivih izvora energije koje ne prate operativne potrebe i probleme te ekonomičnost odvijanja zračnog prometa
  • Nejednakost pojedinih vrsta prometa: zrakoplovstvo je obveznik u sustavima trgovanja od 2010. godine dok, primjerice, brodarstvo minimalno ulazi u takve sustave iako ima daleko veći utjecaj na globalne emisije
  • Tehnička složenost sve teže prati regulatorne zahtjeve za smanjenjem emisija, a što je vezano za značajna ulaganja (najavljeni pristup inovacijskom i modernizacijskom fondu vrlo je složen)
  • Nerealni pritisci za snižavanjem cijena prijevoza u zrakoplovstvu onemogućuju veća ulaganja
  • Unatoč jasnom načelu „onečišćivač plaća“, u zračnom prijevozu u pravilu je zračni prijevoznik generator dobiti drugih privrednih subjekata (zračne luke, kontrole leta, agencije, lokalna zajednica), a istodobno sam snosi sve povećane troškove razvoja 

Foto: K.M. (avioradar)

Odgovori