Natječaj za djelomičnu privatizaciju portugalskog nacionalnog prijevoznika TAP Air Portugal ušao je u ključnu fazu početkom travnja, kada su dva velika europska zrakoplovna konglomerata, Lufthansa Group i Air France-KLM Group, službeno predala neobvezujuće ponude za preuzimanje manjinskog udjela u tvrtki. Rok za predaju ponuda istekao je 2. travnja 2026., čime je zaključen prvi konkretan korak u procesu koji bi mogao preoblikovati kartu europskog zrakoplovstva.
Portugalska vlada planira prodati 44,9 posto udjela u prijevozniku, dok je dodatnih pet posto namijenjeno zaposlenicima. Proces privatizacije formalno je pokrenut još u rujnu 2025., a zanimanje su u studenome iste godine iskazale tri grupacije, uz spomenute Air France-KLM i Lufthansu, i International Airlines Group. Kako se približavao rok za predaju ponuda, postalo je jasno da bi se natječaj mogao svesti na dvoboj dvaju kandidata, budući da IAG, prema dostupnim informacijama, razmatra povlačenje zbog nesklada između ponuđenog manjinskog udjela i vlastite dugoročne strategije.
Obje pristigle ponude zasad su neobvezujuće, ali moraju sadržavati niz ključnih elemenata, od financijskih parametara i procjene vrijednosti do industrijskih planova, očekivanih sinergija i jamstava o zadržavanju TAP-ova statusa prijevoznika unutar Europske unije. Portugalski ministar infrastrukture Miguel Pinto Luz ranije je najavio kako će konačna odluka o odabiru partnera biti donesena tijekom ljeta.
Iako obje grupacije ciljaju isti udio, njihove vizije budućnosti portugalskog prijevoznika razlikuju se. Air France-KLM u svojoj ponudi Lisabon vidi kao jedinstveno južnoeuropsko čvorište unutar svoje mreže, čime bi TAP dobio središnju ulogu u povezivanju Europe s Južnom Amerikom i drugim tržištima. Glavni izvršni direktor Benjamin Smith istaknuo je kako grupa TAP vidi kao prirodno uklapanje u postojeću multi-hub strategiju, uz planirano jačanje operacija ne samo u Lisabonu, već i u drugim portugalskim gradovima poput Porta.
S druge strane, Lufthansa naglasak stavlja na komplementarnost, a ne integraciju u postojeća čvorišta. Direktor strategije Tamur Goudarzi Pour poručio je kako manjinski udio ne predstavlja prepreku za ostvarivanje operativnih i komercijalnih koristi, dok je izvršni direktor Carsten Spohr TAP opisao kao “savršeno uklapanje” u strategiju širenja prema Brazilu i Latinskoj Americi. Lufthansa pritom naglašava kako bi suradnja s njom omogućila razvoj Lisabona i Porta bez preusmjeravanja prometa prema Frankfurtu ili drugim postojećim čvorištima.
Razlike su vidljive i u širem smislu saveza. TAP je trenutačno član Star Alliancea u kojem se nalazi i Lufthansa, dok Air France-KLM djeluje unutar SkyTeama. Eventualna pobjeda francusko-nizozemske grupacije vjerojatno bi značila promjenu saveza, što bi imalo posljedice na postojeće codeshare ugovore i programe vjernosti.
Osim strateških smjernica, Lufthansa je već naznačila i konkretne investicijske planove, uključujući modernizaciju putničkog iskustva kroz uvođenje napredne povezivosti poput Starlink sustava, izgradnju Lufthansa Technik centra za održavanje komponenti u blizini Porta te potencijalno pokretanje pilotske škole u suradnji s portugalskim zračnim snagama.
Cijeli proces privatizacije dolazi nakon što je TAP 2020. godine ponovno nacionaliziran kako bi se stabiliziralo poslovanje pogođeno pandemijom. Danas predstavlja jednu od rijetkih preostalih državnih zrakoplovnih tvrtki u Europi, a njegovom prodajom Portugal želi osigurati dugoročnu održivost i razvoj prijevoznika.
Ako se potvrdi povlačenje IAG-a, utrka za TAP pretvorit će se u izravni okršaj dviju velikih europskih grupacija s različitim pristupima, jedne koja želi snažnu integraciju u postojeću mrežu i druge koja naglašava autonomni razvoj uz strateško partnerstvo. Konačna odluka, očekivana tijekom ljeta, imat će dugoročne posljedice ne samo za portugalskog prijevoznika, već i za ravnotežu snaga u europskom zrakoplovstvu.
