Prije svega, želimo se ograditi od bilo kakvih insinuacija kako kritiziramo rad djelatnika hitnih službi, Hrvatskog ratnog zrakoplovstva, Centra 112 i medicinskog osoblja.
Naprotiv, pozdravljamo ih i zahvaljujemo im na njihovom nesebičnom radu.
- Novair planira letjeti na dvije charter linije iz Švedske za Split
- Great Dane Airlines ugovorio charter letove za Split
- Hoće li Osijek uspjeti dovesti niskotarifne prijevoznike – javni poziv
- Boeing 747 Jumbo jet iz Saudijske Arabije u Zagrebu
U petak, 5. veljače 2021., u Zagreb je zrakoplovom Vlade RH, (Bombardier Challenger 604 reg. 9A-CRO) iz Dubrovnika hitno prevezen četverogodišnji dječak kojem je trebala medicinska skrb u KBC-u Zagreb. Dječak je imao puknuće aneurizme što je zahtijevalo hitnu medicinsku skrb koja nije mogla biti pružena u Dubrovniku.
Takav prijevoz je čest iz razloga što Dubrovnik ima samo opću bolnicu koja nema ni opremu ni stručno medicinsko osoblje za pojedine zahvate i usluge.
Užasno zvuči činjenica da Dubrovnik nema dječjeg intezivista koji je u slučaju našeg momčića iznimno važan. Ali to je izvan našeg područja pa ćemo tu temu ostaviti stručnjacima na komentiranje.
Ono što jest naša domena je zrakoplovstvo.
Naime, događaj od petka nas je ponukao na razmišljanje o vremenu provođenja takve intervencije i koliki je vrijeme čimbenik u tome. Upravo o tome smo razgovarali s Goranom Franićem, bacc. med. tech., koji zadnje tri godine leti kao medicinski tehničar u tvrtki FAI Aviation Group koja je jedna od vodećih u svijetu, dok je 15 godina prije toga proveo u hitnoj medicinskoj pomoći Splitsko-dalmatinske županije i za sobom ima 300 letova helikopterima HRZ-a, MUP-a kao i u pilot-projektu Vlade RH kad su HEMS letjeli Talijani. Ukupno je skupio 2.000 sati “Air Ambulance” misija, od jednostavnih do potpuno intenzivne skrbi.
Goran nam je naglasio da je bez potpune medicinske dokumentacije teško biti precizan, ali je istaknuo brzinu reakcije kao važnog čimbenika.
“Općenito, kod takvih pacijenta se, ako ne možeš biti brz, radi stabizacija pa potom prijevoz. No, ovdje je problem to što je u pitanju dijete, a Dubrovnik nema dječje intenziviste. Sva se djeca koja trebaju intenzivno liječenje prevoze u Split, a u težim slučajevima poput ovog, u Zagreb.” – rekao nam je Goran.
O zrakoplovnom segmentu ove vrlo česte situacije razgovarali smo s Đanijem Bodlovićem, članom mreže za promociju sigurnosti vertikalnog transporta pri EASA-i (European Aviation Safety Authority), koji nam je sa zrakoplovnog gledišta objasnio da ni avion Vlade RH kao ni helikopteri HRZ-a i MUP-a nisu adekvatni za medicinski prijevoz jer ne ispunjavaju osnovne sigurnosne uvjete za to budući da im to i nije namjena.
U konačnici, helikopteri uopće ne bi smjeli prevoziti civile dok je avion Vlade RH u VIP konfiguraciji i nije namjenjen prijevozu bolesnika.
To nam je potvrdio i Goran koji je naveo da zrakoplovi koji se koriste nisu opremljeni medicinskom opremom, ali ni medicinsko osoblje koje leti na takvim letovima nije obrazovano za taj posao, što nije zanemariva činjenica.
Cirkus na hrvatski način.
Helikopteri MUP-a nemaju dolet bez slijetanja po gorivo na ovoj relaciji dok je, s druge strane, avion Vlade jako spora opcija.
Uz to, u Hrvatskoj nema ni jedan helidrom koji je ispunjava propisane uvjete. Policija leti prema Zakonu o policiji, HRZ su borbeni piloti pa ne podliježu zakonima. Imamo Pravilnik o helidromima iz 2011. godine, ali evo nas u 2021., a još ni jedan helidrom nije sukladan tom pravilniku. Ali zato imamo zakon o HEMSU-u. Taj bi HEMS podlijegao EASA-i, ali Hrvatska službeno nema HEMS.
Kako bi vam predočili kolika je razlika u vremenu reakcije na situacije poput ove s našim malim pacijentom, napravili smo izračun i vremensku crtu na dva primjera upravo na slučaju od petka.
Primjer 1 (kako se i događalo u petak):
14:11 – Centar 112 Dubrovnik zaprima poziv OB Dubrovnik za prijevoz četverogodišnjeg djeteta s puknućem aneurizme, poziv se proslijeđuje Direkciji za korištenje službenih zrakoplova
15:20 – 9A-CRO polijeće s Plesa
16:05 – 9A-CRO slijeće u Dubrovnik, odnosno u Čilipe
16:20 – polijeće iz Čilipa za Pleso
17:10 – slijeće na Pleso, dječak se prebacuje u vozilo HMP-a te cestom vozi u KBC Zagreb.
Nemamo informaciju kad je dječak zaprimljen u KBC Zagreb, ali prema našim saznanjima, vozilu hitne treba između 20 i 40 minuta s Plesa do KBC-a pa ćemo uzeti prosjek za ovu analizu. Pola sata.
17:40 – dječak je u KBC-u Zagreb i skrb o njemu preuzimaju oni koji to najbolje rade
Ukupno vrijeme: 3 sata i 29 minuta
Treba napomenuti da je dječak morao biti prevezen i iz OB Dubrovnik do zračne luke Dubrovnik što također traje, ovisno o prometu, između 20 i 40 minuta.
Taj prijevoz je obavljen dok je avion bio na putu prema Dubrovniku. To je jako važno jer, kako nam objašnjava Goran Franić, ova vrsta pacijenta je iznimno osjetljiva na sve vrste djelovanja sila na tijelo, što znači kako nagla djelovanja G sile mogu stvoriti problem ili čak biti kobna za pacijenta. Prema Goranovim riječima, cestovni prijevoz je najlošija opcija za ovakvog pacijenta. No, naglašava kako je i prijevoz avionom, iako brža, ipak lošija opcija jer su G sile puno veće nego kod prijevoza helikopterom.
Objasnio nam je kako se ovdje pri odlučivanju odgovorni vode načelom manjeg zla. Dakle, jedna je opcija nikako ne voziti gdje je koban ishod skoro pa siguran, ili prijevoz obaviti avionom pa se prilike za pozitivan ishod povećavaju.
No, vjerojatno se pitate zašto naš momčić nije prevezen helikopterom.
Dostupni helikopteri bi produljili prijevozt i to previše jer u Dubrovniku nema pozicioniranih MUP-ovih ili helikoptera HRZ-a, a javlja se i najvažnija stavka: koliko-toliko podoban helikopter za ovako dug put (MUP-ov EC135) nema dolet bez slijetanja po gorivo, što bi se u tom slučaju trebalo odraditi u, primjerice, Zadru. U tom slučaju više se ne radi o dragocjenim minutama već satima.
Može li to drukčije? Može!
HEMS (Helicopter Emergency Medical Service) koji uz svoju osnovnu djelatnost iz imena, radi i ovu vrstu medicinskkog prijevoza, u razvijenim zemljama Europe i svijeta sasvim je prirodna stvar.
Hrvatska, osim jednog pokušaja s talijanskim operaterom, takvu službu nema.
Za ovu priču ćemo reći da Hrvatska ima HEMS, kao što bi i rebala imati, pa pogledajmo drugi primjer koji bi tad našeg momčića od četiri godine prevezao helikopterom AgustaWestland AW139 koji je sasvim dovoljan za HEMS na Jadranu dok na kopnu za HEMS može i “manji”.
Optimistično ćemo za ovu priču reći i da je stacioniran na helidromu OB Dubrovnik koji je u neposrednoj blizini iste. Reći ćemo i da je posada na dežurstvu 24/7 u Centru 112 Dubrovnik koji je odmah ispod helidroma.
Primjer 2 (Aktivna specijalizirana HEMS služba po propisima i sigutnosnim uvjetima – AW139)
14:11 – zaprimljen poziv u Centru 112 Dubrovnik
14:30 – polijetanje s helidroma OB Dubrovnik (prijevoz vozilom HMP-a minimalan)
16:00 – slijetanje na helidrom bolnice Dubrava
16:10 – dječak je u KBC-u Zagreb i skrb o njemu preuzimaju oni koji to najbolje rade (prijevoz vozilom HMP-a minimalan)
Ukupno vrijeme: 1 sat i 59 minuta.
Dakle, dječak se u ovom primjeru unosi u KBC Zagreb u trenucima dok avion slijeće u Dubrovnik u prvom primjeru.
Razlika između ova dva primjera je 1:30 h.
Skratili smo prijevoz vozilom HMP sa jednog sata na svega 15-ak minuta. I tako nekom drugom momčiću možda spasili život.
Da, događa se da se pacijente uopće ne prevozi jer se procijeni kako sigurno neće preživjeti let. Bi li ih se prevozilo u našem drugom primjeru? Neke bi. Životi bi bili spašeni.
Naš momčić je u Zagrebu, pomak na bolje je primjećen, ali daleko od toga da ne bi bio u životnoj opasnosti, a oporavak za sad nije na vidiku.
Našem malom prijatelju i njegovoj obitalji želimo dobiti ovu bitku.
Vlada RH, odnosno Ministarstvo zdravstva za mjesec dana raspisuje međunarodni natječaj za HEMS. No, zanimljivo je da će u njemu Dubrovnik kao baza biti spomenut samo kao područje koje će pokrivati baza u Splitu!
To naš drugi primjer baca u vodu.
Odgovor na pitanje iz naslova: Očito ne mnogo.
