Pandemija koronavirusa pogodila je cijeli svijet bez izuzetaka.
U Hrvatskoj je pogođena najjača grana industrije, turizam. Ipak, nije svaka regija jednako pogođena. Tako se u Istri i Kvarneru ipak mogu pohvaliti određenim brojem turista, sjeverna i srednja Dalmacija također, ali krajnji jug države ovih dana izgleda kao kulisa filmova, što je dosta puta bio, ali ovaj put apokaliptičnih.
- Međunarodna zračna luka Zagreb potpisala EASA Protokol zdravstvene sigurnosti u zračnom prometu
- oneworld, SkyTeam i Star Alliance udružili se kako bi putnicima osigurali putovanje s povjerenjem
- Istraživanje na temu turističkih putovanja u sezoni za vrijeme korona krize
- Ryanair obnovio promet prema 5 odredišta u Hrvatskoj
Dubrovnik ovako pust u srpnju nije bio od nesretnih devedesetih godina. Hoteli, ugostiteljski objekti, znamenitosti… nikad nisu bili ovako sablasno prazni kao ove godine. Ili čak zatvoreni zbog nemogućnosti financijske održivosti poslovnih subjekata.
Samo godinu ranije, Dubrovnik je muku mučio s nedostatkom radne snage za potrebe turističke sezone pa se ista uvozila. Ove godine nema potrebe ni za lokalnom radnom snagom.
Dubrovnik je u potpunosti zračno odredište: željeznicu nema, a i cestovno nije adekvatno povezan s ostatkom svijeta.
U ožujku, početkom epidemije, zračna luka Dubrovnik je zatvorena za civilni zračni promet i sve je stalo u danu. Borba protiv koronavirusa je započela na globalnoj razini i tada je bilo jasno da od sezone 2020. neće biti ništa. Kako je borba trajala i pojavili se povoljni rezultati, u toj borbi došlo je do popuštanja mjera i pojavio se tračak nade za bar nekakvu sezonu u Hrvatskoj.
Istra i Kvarner počeli su dobivati svoje prve goste. Otoci Splitsko–dalmatinske županije također. Dubrovnik je nestao s karte turističkih odredišta.
U medijima su svakodnevno izlazili članci kako se Turistička zajednica, Grad Dubrovnik iHGK Dubrovnik bacaju u „borbu za svakog gosta“. Pa je tako prizivan 15. lipnja kad se otvaraju granice. Nakon 15. lipnja, prizivao se 1. srpnja. Opet ništa. Sad se priziva 15. srpnja kad će UK otvoriti granice za svoje državljane. Sad čekamo koji će se idući datum prizivati…
Naravno, kontinuirano su svi gore navedeni subjekti prozivali ZL Dubrovnik neka dovede prijevoznike pa će turista biti jer bez letova ne mogu doći, a žele. A i oni se „grčevito bore za svakog gosta“?!
Zračna luka Dubrovnik se uistinu bacila na posao, ostvareni su kontakti s prijevoznicima, izmijenjena je politika poticaja.
Svakodnevno su se u medijima mogle naći izjave poput jučerašnje izjave direktorice HGK Dubrovnik, Nikoline Trojić: „Bez rotacije zrakoplova nema ni korisnika usluga za Dubrovnik kao zračno odredište“ koju je dala za Dubrovački Vjesnik.
Te izjave su nas navele provjeriti kolika je krivica ZL Dubrovnik za sablasno prazan Grad.
Tako smo uzeli period od 1.-12. srpnja i prebrojali letove, raspoloživa sjedala, ali i popunjenost letova.
Brojevi uvelike demantiraju i Turističku zajednicu i HGK Dubrovnik, a i Grad Dubrovnik kao i ostale subjekte u turizmu.
Prebrojali smo 19 prijevoznika, 30 odredišta i 130 letova u tom razodblju. Da, to su brojevi jednog dana u sezoni 2019., ali ne smijemo zanemariti činjenicu da smo u korona krizi kad je broj letova na globalnoj razini mali i industrija se tek polako pokušava oporaviti.
Brojevi koji u potpunosti demantiraju turističke subjekte (razodblje 1.-12.7.20) su iduće:
- Broj putnika: 16.029
- Raspoloživo sjedala: 34.708
- Popunjenost: 46,18%
Treba imati na umu da je od 130 letova, njih 35 domaći promet koji je prevezao veći dio od ukupnog broja putnika i to je teško uvrstiti u turističke dolaske.
Dakle, letova, odredišta i sjedala ima, ali potražnje nema. Za potražnju definitivno ne može biti odgovorna ZL Dubrovnik.
Zanimalo nas je zašto onda nema turista. U redu, i dalje je korona kriza, ali je ona i u Istri i na Hvaru, a i u Španjolskoj koja je, kao što smo već pisali, vrlo tražena.
Nismo pitali TZ, HKG, Grad Dubrovnik ni turističke subjekte zašto je to tako jer se njihove stavove može vidjeti svakodnevno po medijima.
Pitali smo građane u tim zemljama. U današnje vrijeme društvenih mreža i interneta to nije nimalo teško.
Ono što smo čuli je zastrašujuće.
Prosječan građanin neke od europskih zemalja nije vidio da se od početka godine Dubrovnik reklamira igdje. Taj isti građanin nije vidio da je Dubrovnik spustio cijene. Nije vidio ni da Dubrovnik ima iznimno mali broj zaraženih. Taj isti građanin (ako ide igdje) planira otići na Palma de Mallorcu jer na reklamama po TV-u i internetu, a i na plakatima vidi niske cijene i ponudu koju odredište nudi.
Ide u Grčku ili Tursku koja je napravila brend od svojih Corona free otoka.
U Dubrovnik neće jer ne zna za njega kao ni što se događa u njemu. Na kraju krajeva, ni autor članka koji je cijeli život u tom gradu, pojma nema koje su to cijene spuštene. Što imamo u ponudi?
Dakle, zrakoplovi su tu, lete poluprazni što će biti jako kratkog trajanja jer zrakoplovi ne lete pomoću uzgona već pomoću američkog dolara, a sa <50% popunjenosti… ukratko, ne lete.
Sjećate se samohvaljenja raznih TZ-a po Hrvatskoj kad neka ZL dovede novu kompaniju ili destinaciju? To bude samo njihova zasluga. Zračne luke se ne spominju.
Ni jedan debakl nije njihova zasluga.
Od idućeg vikenda kreće i zračni promet iz UK. Vidjet ćemo što će biti.
Tko je kriv što je nestao Dubrovnik?
