U samo nekoliko godina, od ponosa zračnih prijevoznika postao je zrakoplov na kojem su putnici dva puta promišljali hoće li letjeti s njim.
Nakon nekoliko nesreća, McDonnell Douglasov najnoviji zrakoplov DC-10, iako se na kraju pokazao sigurnim i pouzdanim i u nekim stvarima je smatran pionirom, nanio je štetu ugledu proizvođaču od kojeg se nije nikad u potpunosti oporavio.
Priča o DC-10 započinje ranih 70-tih godina, u, može se reći, ključno vrijeme kada je zračni prijevoz doživljavao revoluciju. Letovi na velikim udaljenostima koji su nekada bili rezervirani samo za bogate, postali su dostupni i ostalima. Ovo, dakako, ne bi bilo moguće da se zrakoplovi nisu počeli konstruirati na drugačiji način. Najbolji primjer tome je zrakoplov Boeing 707 koji je bio single aisle zrakoplov i imao je 6 sjedala u jednom redu. Ali nova generacija zrakoplova je bila twin-aisle što znači da je sam trup zrakoplova bio širi kako bi stalo više sjedala. Ovakva vrsta zrakoplova se danas naziva širokotrupnima. Takvi su zrakoplovi, osim većeg kapaciteta, imali nove i ekonomičnije mlazne motore koji su omogućili veći domet. Boeing 747 je bio prvi širokotrupni zrakoplov na svijetu i bio je dvostruko veći od tadašnjih zrakoplova te je ubrzo postao ikonom zrakoplova na mlazni pogon.
Naravno, konkurencija nije mirovala. 1971. godine McDonnell Douglas je predstavio DC-10.
DC-10 je bio prvi zrakoplov sa tri motora koji je obećavao bolju ekonomičnost leta i manje troškove održavanja. Mogao je prevoziti između 255 i 380 putnika na linijama srednjeg i velikog dometa.
Što se dogodilo sa DC-10?
Nekoliko godina od uvođenja, zrakoplov je izgubio svoj sjaj i postao je zrakoplov na kojem mnogi nisu željeli letjeti.
Nizom nesreća 70-tih godina kojima su prvenstveni uzroci bili sam dizajn zrakoplova, McDonnell Douglas se suočio sa optužbama kako su požurili razvoj zrakoplova što je dovelo do loše kakvoće izrade, odnosno dizajna samog zrakoplova.
1979.godine DC-10 American Airlinesa je bio uključen u jednu od najvećih nesreća u SAD-u, ali nije ta nesreća uzrokovala štetu ugledu proizvođaču nego događaji koji su uslijedili. FAA – Federal Aviation Administration zabranila je letove svim zrakoplovima DC-10 koji su bili registriani u SAD. Zabrana je trajala 5 tjedana i uzrokovala je kaos u zračnim lukama.
Istražitelji su povećanu pozornost posvetili nosačima motora koje su držali loše izrađenima.
Na kraju, uzrok nesreće nije bila greška na nosačima motora nego u lošem održavanju. No, niti to nije pretjerano popravilo ugled zrakoplova. Pogotovo jer nekoliko godina ranije, 1974. godine, kod Pariza se srušio DC-10 Turkish Airlinesa zbog nepravilno zatvorenih teretnih vrata što je dovelo do dekompresije i eksploziije koja je uništila hidrauličke vodove koji su prijeko potrebni za upravljanje zrakoplovom. Upravo ova nesreća se drži za jednu od najgorih zrakoplovnih nesreća u svijetu koja je mogla biti izbjegnuta jer samo dvije godine ranije isti problem se javio na DC-10 American Airlinesa. No, izbjegnuta je pilotovom vještinom i pukom srećom što hidraulički vodovi nisu bili uništeni.
Iako im je ponestajalo novaca, McDonnell Douglas nije posustajao od pokušaja razvijanja novog zrakoplova. Kao proizvod toga, izašao je MD-11, poboljšana verzija DC-10.
Iako je zrakoplov imao ”turbulentan” i problematičan početak, DC-10 je letio još 40-tak godina, a koristile su ga sve veći prijevoznici, statistički podaci govore da su nesreće zrakoplova DC-10 bile usporedive sa ostalim nesrećama širokotrupnih zrakoplova tog doba i bio je mnogo sigurniji od ranijih zrakoplova.
DC-10 će biti zapamćen kao čvrst, pouzdan i zrakoplov jednostavan za održavanje, ovaj radni konj za sve poštovanije prijevoznike pomogao je napraviti putovanje zrakom dostupno svima i zauvijek je promijenio modernu zrakoplovnu industriju. U zrakoplovnoj povijesti bit će zapamćen kao jedna od ikona zračnog prijevoza.
Pročitajte još:
Concorde: Petnaesta obljetnica od posljednjeg komercijalnog leta
Prije 60 godina započela je nova era u načinu prijelaza Atlantskog oceana
Što je to ETOPS regulativa i na što se odnosi
Zrakoplov koji je promijenio način putovanja zrakom slavi 50-ti rođendan.
Foto: © Jan Kotek-Avioradar
