Postavlja se pitanje kada promatramo naslov što aerodrom u Amsterdamu može ponuditi Zagrebu, a što Zagreb može ponuditi Amsterdamu. Na prvi pogled to je smiješno pitanje, jer aerodrom Amsterdam je jedan od najvećih svjetskih aerodroma povezan sa svim najvećim svjetskim aerodomima direktnim letovima. Dakle Amsterdam može Zagrebu ponuditi jako puno, no što Zagreb može ponuditi Amsterdamu. U daljnjem ćemo se pozabaviti sa tom relacijom. No prvo predstavimo Amsterdam.
Aerodrom Amsterdam – Schiphol
Zanimljive činjenice o aerodromu
- Aerodrom u Amsterdamu među putnicima je jedan od najdražih velikih aerodroma u Europi. Ono što ga čini omiljenim je lagano presjedanje između letova. Na mnogim velikim aerodromima putnicima presjedanja čine noćnu moru. Razmišljaju unaprijed o tome kako će se snaći na aerodromu prilikom presjedanja posebno ako moraju mijenjati terminale.
- Aerodrom Schiphol se nalazi 4,5 metara ispod razine mora, te se nalazi na mjestu gdje je bilo jezero, koje je isušeno 1852. godine.
- Na aerodromu postoji 90 izlaza za putnike
- Površina aerodroma iznosi 27.870.000m2
- Na aerodromu radi oko 65.000 zaposlenika, a u cijeloj Nizozemskoj je u avijaciji zaposleno oko 300.000 ljudi.
- Aerodrom ima 349 trgovina i restorana
- 37,8% svih putnika su putnici koji presjedaju na druge letove
- Prvi zrakoplov je sletio 1916., te do današnjeg dana aerodrom se nalazi na istom mjestu.
- Prvi KLM-ov let je bio 1920. godine.
- U vršnim dolaznim vremenima slijeće 106 zrakoplova, a u odlaznim 110 zrakoplova.
- Minimalno vrijeme za presjedanje između letova iznosi 40 minuta unutar Europe, te 50 minuta za interkontinentalne letove.
- Željeznička stanica se nalazi na samom aerodromu. Do centra Amsterdama vožnja traje petnaestak minuta. Postoje i mnogo direktnih vlakova sa aerodroma do destinacija diljem Nizozemske i susjednih zemalja.
Uzletno sletne staze
Aerodrom Amsterdam ima 5 glavnih uzletno-sletnih staza, ukupne dužine 19.467 metara
- Polderbaan, smjer 18R-36L, dužina 3.800m, širina 60 metara
- Zwanenburgbaan, smjer 18C-36C, dužina 3.300 metara, širina 45 metara
- Aalsmeerbaan, smjer 18L-36R, dužina 3.400 metara, širina 45 metara
- Buitenveldertbaan, smjer 09-27, dužina 3.453 metara, širina 45 metara
- Kaagbaan, smjer 06-24, dužina 3.500 metara, širina 45 metara
- Schiphool Ostbaan , smjer 04–22, dužina 2.014 metara, širina 45 metara
Uz Polderbaan uzletno sletnu stazu ćete najčešće vidjeti i spottere, pošto je to lokacija gdje između vas i zrakoplova nema ograde. No nije baš da možete slobodno hodati do istih, između vas i zrakoplova se nalazi jedan od mnogo kanala kojima obiluje Nizozemska. Ništa vam ne zaklanja pogled prema zrakoplovima, zbog toga je to omiljena i poznata lokacija.
Promet putnika na aerodromu Amsterdam
Aerodom u Amsterdamu je treći aerodrom u Europi i 12. aerodom u svijetu po broju putnika. U 2016. godini kroz aerodrom u Amsterdamu je prošlo 63,5 milijuna putnika.
| Sveukupno putnika | 63.625.534 |
| Putnici u domaćem prometu | 3.988 |
| Putnici unutar Europe | 45.132.418 |
| Putnici u interkontinentalnom prometu | 18.489.128 |
| Broj letova bez generalne avijacije | 478.864 |
| Broj letova generalne avijacije | 17.392 |
| Broj letova teretnih aviona | 17.817 |
Iz Amsterdama se leti na 176 destinacija u Europi, 133 interkontinentalne destinacije, 108 aviokompanija, 322 destinacije uključujući i cargo destinacije povezujući Amsterdam sa 95 država u svijetu.
Najdalja destinacija iz Amsterdama je grad Buenos Aires, glavni grad Argentine, udaljen 11.450 kilometara, no ta linija ne završava tamo, već nastavlja do grada Santiago de Chile, glavnog grada Čilea, do tamo ima dodatnih 1.100 kilometara. Let do Santiago de Chilea traje 18:10h, dok povratni let sat vremena kraće. Najkraći let iz Amsterdama je do Bruxellesa, za udaljenost od 158 kilometara let će trajati po redu letenja svega 45 minuta.
Raspodjela tržišnog kolača u 2016. je prikazana na idućem grafikonu. KLM uvjerljivo vodi sa 48% tržišnog udjela. Iza njega je easyJet sa 8,4% prevezenih putnika, Transavia 7,4%. Ukoliko se zbroje tržišni udjeli Air Francea, KLM-a i Transavie na aerodromu u Amsterdamu Air France – KLM holding drži preko 50% tržišnog udjela, te su oni glavna karika u razvoju tog aerodroma. Zanimljivo je kako četvrto mjesto po broju prevezenih putnika drži Delta Air Lines sa preko 2,6 milijuna prevezenih putnika, sa desetak destinacija koje povezuje iz Amsterdama prema USA. Dakle sve linije Delta Air Linesa su interkontinentalne linije. Time ta brojka postaje još impresivnija. Lufthansa i British Airlines zajedno nemaju toliki broj putnika iz Amsterdama koliko ih preveze Delta Air Lines.
U idućem grafikonu je prikazano od kuda dolaze putnici kojima je konačna destinacija Amsterdam ili nastavljaju putovanje drugim zrakoplovom. Najveći izvor putnika je EU sa 37% od ukupnog broja putnika. Zatim slijede stanovnici Nizozemske sa udjelom od 33% od ukupnog broja putnika, odnosno oko 21 milijun. Ta brojka je zanimljiva, jer Nizozemska ima oko 17 milijuna stanovnika, što u teoriji znači da svaki Nizozemac obavi barem jedan let iz Amsterdama godišnje. Stanovnici ostalih kontinenata sudjeluju sa udjelom od 23% od ukupnog broja putnika, dok ostatak Europe sudjeluje sa udjelom od 7%.
Čvorište u Amsterdamu
Air France – KLM imaju dualni sistem čvorišta u Parizu i Amstedamu, te se međusobno nadopunjuju i omogućuju putnicima više opcija kako stići do svojih destinacija. U ovom tekstu ćemo samo promatrati KLM-ovo čvorište u Amsterdamu. KLM iznosi podatak kako imaju sistem od 7 valova, te još jedan manji između prvog i drugog, dakle u konačnici možemo reći da imaju 8 valova na svom aerodormu.
Strelice crnom bojom označavaju letove unutar Europe, dok sive strelice označavaju interkontinentalne letove. Brojevima od 1 do 7 su označeni valovi, te plavom bojom vremena kada ti valovi započinju. Tako primjerice prvi odlazni val iz Amsterdama kreće oko 6:50h, dok zadnji dolazni pristiže oko 21:40h.
Kratki letovi unutar Europe
U idućoj tablici će se prikazati broj letova u polusatnim intervalima tokom jednog dana u prvim danima 2018. Tamno plavom bojom su označeni odlasci iz Amsterdama, dok svjetloplavom dolasci u Amstedam.
Na x osi možete vidjeti vremenske polusatne intervale, dok na y osi je prikazan broj letova u tom vremenskom intervalu. Kao primjer uzeti ćemo interval između 10:30 – 10:59 u kojemu su sveukupno 4 leta, dva su tamnoplava, odnosno dva odlaska, te dva svijetloplava što znači dva dolaska.
Prvo analizirajmo odlaske, dakle tamnoplava crta u grafikonu. Vidi se kako su najveći odlazni valovi između 9:30 i 10:30 u kojem odlazi 40-ak letova. Idući veći val je oko 12:00h kada odlazi dvadesetak letova. Idući veći odlazni val je oko 16:30 kada odlazi tridesetak letova. No najveći odlazni val je nevečer između 20:30 i 22:00 kada odlazi gotovo šezdesetak letova. Ti svi letovi ostaju u svojim krajnjim destinacijama i vraćaju se u Amsterdam idući dan ujutro. Prvi jutarnji dolasci su raspoređeni u periodu od 7:00 do 9:30, nakon toga u Amsterdam pristižu letovi oko 11:30. Idući veći dolazak je oko 16:00 i još jedan veliki sa oko četrdesetak letova oko 19:30. Prema grafikonu termini kada se ostvaruje najviše veza između dolaznih i odlaznih letova su oko 9:30, 12:00, 16:00 i 20:30. U tim periodima će se najmanje čekati između letova, odnosno ostvarivati će se najbolje veze, sa najmanjim čekanjima između letova.
Interkontinentalni letovi
Većina interkontinentalnih letova u Amsterdam pristiže u prijepodnevnim satima. Tek manji dio letova stiže u poslijepodnevnim satima. Odlazni letovi kreću tek od 9:00h i najveći dio njih odlazi do 15:00h, te nakon toga dva manja vala, jedan oko 17:00 i drugi oko 21:00h. U dijelu teksta gdje su analizirani kratki letovi unutar Europe bio je zaključak kako su termini kada se ostvaruje najviše veza između letova oko 9:30, 12:00, 16:00 i 20:30. Ako te termine usporedimo sa dolascima i odlascima interkontinentalnih letova vidljivo je kako veliki jutarnji dolazak interkontinentalnih letova nadovezuje na odlazak letova prema Europskim destinacijama, dakle putnici koji su pristigli u jutarnjim terminima oko 9:30 nastavljaju svoje putovanje do krajnjih destinacija sa kratkim čekanjem na idući let. Cilj velikih čvorišta je da omogućavaju čim kraće čekanje na nastavak putovanja.
Letovi Zagreb – Amsterdam
U studenome 1992. KLM je prestao letjeti na relaciji Amsterdam – Zagreb, no počeo je ponovno letjeti između ta dva grada 27.05.2014. sa zrakoplovom Fokker 70, četiri puta tjedno. Kasnije je pojačano na svakodnevni let. Tokom zimskog reda letenja KLM leti sa Embraerom E190, dok je prošlo ljeto letio sa Boeing 737 serijom. Tokom zime KLM povremeno smanji broj tjednih letova.
Croatia Airlines leti jednom dnevno na letu Zagreb – Amsterdam sa zrakoplovom Airbus A319/A320.
Ukoliko uzmemo u kalkulaciju KLM-ov Embraer E190 i Croatijin Airbus A319 dolazimo do izračuna kako između Amsterdama i Zagreba ima dostupnih 488 sjedala, što možemo zaokružiti na 500 sjedala, jer povremeno Croatia leti sa Airbusom A320. Tokom ljetnih mjeseci KLM umjesto Embraera E190 pošalje za Zagreb Boeing 737 (700/800 varijante), te s time kapacitet može narasti i na preko 600 sjedala tjedno.
Croatia Airlines i KLM imaju code share na letovima između Zagreba i Amsterdama. KLM u suradnji sa Croatia Airlinesom omogućava svojim putnicima da preko Zagreba lete u Zadar, Split, Dubrovnik i Sarajevo. Tu se dolazi do onog pitanja sa početka što Zagreb može ponuditi Amsterdamu. Može ponuditi povezivanje spomenutih aerodroma, dakle Zadra, Splita, Dubrovnika i Sarajeva sa Amsterdamom. Iako KLM leti za Split tokom ljetne sezone, dodatan kapacitet dobro dođe u sezoni kada je velika potražnja. Croatia Airlines povezuje Pulu i Dubrovnik sa Amsterdamom jednim tjednim letom u sezoni. Preko Zagreba postoji svakodnevna mogućnost za povezivanje sa tim vrlo važnim čvorištem. Sarajevo primjerice nema direktnu vezu sa Amsterdamom, ali preko Zagreba putnici iz Sarajeva mogu putovati KLM-ovom mrežom.
U idućoj tablici se može vidjeti kretanje broja putnika na liniji između Amsterdama i Zagreba od 2010. godine. Od 2010 do 2013. Broj putnika je približno sličan sa manjim oscilacijama, no od 2014. događa se kontinuirani rast broja putnika, to možemo povezati sa uvođenjem KLM-ovog leta i povećavanja broja letova sa 7 na 14 tjedno između ta dva grada. Od 2014. godine broj putnika raste po stopi od prosječno 15%.
U Hrvatsku pristiže sve veći broj Nizozemaca, tako je 2016. bilo prema podacima Hrvatske turističke zajednice iz Nizozemske stiglo 389.000 turista koji su ostvarili 2,6 milijuna noćenja. Naravno da nisu svi ti turisti u Hrvatsku došli zrakoplovom, već je dio došao organizirano autobusima ili vlastitim automobilima. Također nisu svi putovali preko Zagreba, već su dolazili ili direktnim letovima ili drugim prijevoznicima preko njihovih čvorišta na našu obalu. U idućoj tablici se može vidjeti koliko su putnici iz Nizozemske dolazili preko aerodroma u Zagrebu, a koliko preko ostalih aerodroma u Hrvatskoj. Iz tablice se da iščitati kako je većina putnika putovala preko Zagreba do 2014., nakon toga se otvara veći broj letova prema našim aerodromima na moru, čime raste broj putnika iz Nizozemske na našim ostalim aerodromima, ali i dalje svi zajedno nisu premašili brojku koju drži Zagreb.
Pošto iz prethodnih podataka je moguće vidjeti kako raste broj dolazaka turista, odnosno putnika između Nizozemske i Hrvatske, postavlja se pitanje da li će se dogoditi i skoro povećanje broja letova između Amsterdama i posebice Zagreba. U 2016. godini između Amsterdama i Zagreba je putovalo 168.404 putnika sa povećanjem od gotovo 15% u odnosu na godinu prije. Isto tako je i između 2014 i 2015. godine je porast putnika iznosio 22%. Sve to ide u prilog tome da se poveća broj letova između Amsterdama i Zagreba. U idućem dijelu teksta ćemo se pozabaviti sa vremenima kada bi ti letovi mogli polaziti iz Amsterdama i iz Zagreba, te ćemo dati više solucija, ovisno o tome da li bi dodatan let za Zagreb obavljao KLM ili Croatia Airlines.
Potencijalni termini odlazaka novih letova za Zagreb
Varijanta 1.) KLM uvodi drugi dnevni let na liniji Zagreb – Amsterdam
KLM-ovi dosadašnji letovi su najčešće u ovim terminima, ovisno o dijelu godine.
| Amsterdam | 09:15 | 13:05 |
| Zagreb | 11:05 | 14:55 |
| Zagreb | 11:50 | 15:25 |
| Amsterdam | 13:55 | 17:30 |
Let sa polaskom oko 9:00h je prilagođen kako bi veliki broj putnika sa interkontinentalnih letova, odnosno većine jutarih dolazaka iz Europe mogao nastaviti svoje putovanje prema Zagrebu. Dobra strana tog leta je to što oko 14h iz Zagreba polazi veći broj letova prema Hrvatskoj obali odnosno Sarajevu ili Skopju. Na povratku sa letom koji stiže u Amterdam oko 14h se ostvaruju veze prema Europi oko 16h, odnosno manjem broju interkontinentalnih letova koji polaze oko 17h.
Let oko 13h iz Amsterdama je prilagođen putnicima koji stižu iz Europskih destinacija u Amsterdam oko 11h, a manje za putnike sa interkontinentalnih letova koji stižu ujutro, jer na taj let moraju čekati 4-5 sati. Taj let stiže u Zagreb oko 15:00h što znači da su svi letovi prema Hrvatskim destinacijama i Balkanu otišli, te putnici moraju čekati vezu do večernjeg vala oko 21h. Pošto taj let polazi oko 15:30 iz Zagreba, samo manji dio putnika iz drugih destinacija može ostaviti vezu u ne predugom vremenu čekanja u Zagrebu na taj let. Dolazak u Amsterdam oko 17:30 nije previše atraktivan termin, pošto idući odlazni letovi polaze tek za 3-4 sata. Dakle taj popodnevni let nema baš idealne veze na druge letove niti u Zagrebu niti u Amsterdamu.
| Amsterdam | 15:20 | 21:00 |
| Zagreb | 17:20 | 23:00 |
| Zagreb | 06:00 | 18:00 |
| Amsterdam | 08:00 | 20:00 |
Odlična solucija za KLM bi bilo kada bi uveo večernji let iz Amsterdama sa polaskom u 21:00h koji bi stizao u Zagreb oko 23:00h, te bi posada i zrakoplov noćili u Zagrebu. Drugi dan ujutro bi taj zrakoplov polazio oko 6:00 za Amsterdam i stizao oko 8:00. Velika većina KLM-ovih Europskih destinacija ima letove u slična vremena. Možda na prvu izgleda kao jako rani let u 6:00, ali sa dolaskom oko 8:00 u Amsterdam dolazi se oko 1h prije prvih odlaznih interkontinentalnih letova koji kreću nešto iz 9:00h, te Europskog vala oko 10:00h. Putnici koji trebaju biti u nekoj od Europskih destinacija vrlo rano sa tim letom bi imali tu mogućnost. Dosadašnji let Croatie Airlines stiže u Amsterdam oko 10:30 čime se ne ostvaruje veza sa svim interkontinentalnim letovima, točnije gubi se veza na tridesetak letova koji polaze u terminu između 9:00 i 11:30, te se sa tim letom ostvaruje veza na val koji kreće u periodu između 12:00 i 14:00h.
Za popodnevni KLM-ov let bi bilo najbolje kada bi stizao oko 17:30 i polazio natrag za Amsterdam oko 18:00, pošto u periodu oko 17:00h stižu letovi iz gotovo svih destinacija u Hrvatskoj, te Sarajeva i Skopja u određene dane. Te bi na taj način KLM mogao osigurati dobru povezanost sa Hrvatskom obalom i pojedinim gradovima na Balkanu sa Amsterdamom. Taj let bi stizao u Amsterdam oko 20:00h što znači da bi putnici imali vezu prema šezdesetak Europskih destinacija koje polaze oko 21:00h iz Amsterdama, te mali broj interkontinentalnih letova koji polaze iza 21:00h.
Varijanta 2.) Croatia Airlines uvodi drugi dnevni let na liniji Zagreb – Amsterdam
Dosadašnji svakodnevni let za Amsterdam ima dugi niz godina sličan red letenja
| Zagreb | 08:25 |
| Amsterdam | 10:30 |
| Amsterdam | 11:20 |
| Zagreb | 13:10 |
Ako se Croatia Airlines odluči za drugi dnevni let na spomenutoj relaciji najidelanije je da se let postavi u ova vremena:
| Zagreb | 15:30 |
| Amsterdam | 17:30 |
| Amsterdam | 18:30 |
| Zagreb | 20:30 |
Vremena su predložena zbog više faktora. Croatia Airlines u poslijepodnevnim terminima ima polaske prema destinacijama u sjevernoj i zapadnoj Europi oko 15:30, odnosno oko 17:30. Ukoliko se let za Amsterdam postavi u termin oko 17:30, tada bi povratak u Zagreb bio oko 22:30 što bi bilo prekasno za mogućnost presjedanja na letove prema destinacijama u Hrvatskoj, odnosno Skopju i Sarajevu. Ukoliko se odabere polazak u 15:30 tada se zrakoplov iz Amsterdama stigne vratiti oko 20:30, taman da putnici imaju oko 1h za presjedanje na letove koji polaze iz Zagreba između 21:00 i 22:00h. Manji nedostatak polaska u 15:30 je taj što nema veliki broj letova iz drugih Hrvatskih aerodroma, odnosno drugih aerodroma na Balkanu, te s time bi odlazni let za Amsterdam bio prvenstveno za putnike koji kreću na svoj put iz Zagreba, odnosno putnike koju su pristigli ranijim letovima pa imaju duža čekanja između letova. Sa ta dva leta Croatia Airlines bi imala odličnu vezu Jadran/Balkan – Amsterdam – Jadran/Blakan, čak i do dva puta dnevno po smjeru.
| KLM | Croatia | KLM | Croatia | KLM | |
| Zagreb | 06:00 | 08:25 | 12:00 | 15:30 | 18:00 |
| Amsterdam | 08:00 | 10:30 | 14:00 | 17:30 | 20:00 |
| KLM | Croatia | KLM | Croatia | KLM | |
| Amsterdam | 09:30 | 11:20 | 15:20 | 18:30 | 21:00 |
| Zagreb | 11:30 | 13:10 | 17:20 | 20:30 | 23:00 |
U tablici su prikazani postojeći letovi i okvirna vremena novih potencijalnih letova čija se vremena u stvarnosti mogu razlikovati i do 1h, ali u većini slučajeva dodatni polasci bi trebali polaziti u nekom od ovih ponuđenih termina. U daljnjoj budućnosti bi se svakako moglo dogoditi pojačanje na dotičnoj ruti, jer KLM ima za većinu svojih destinacija nekoliko dnevnih letova, ne uključujući pritom letove svoji zrakoplovnih partnera.
Zaključak
Mora se imati na umu da je ovo samo analiza u idealnim uvjetima, uvođenje dodatnih letova i vremena kada polaze zrakoplovi prema nekim destinacijama je vrlo kompleksan posao, jer treba uzevi više varijabli u kalkulaciju. Potrebno je kao prvo imati slobodan zrakoplov u tom terminu, zatim je potrebno prema strategiji odrediti vremena kada se želi letjeti, a posebno zato što su i KLM i Croatia Airlines mrežni prijevoznici određuju sami da li žele da im putnici ostvaruju veze sa interkontinentalnim letovima ili možda samo sa onima unutar Europe, odnosno da samo služe za „point to point liniju“ ili da se bolje povezuju sa partenrima. Naravno nakon svega toga potrebno je i sa aerodromom dogovoriti vremena polazaka, pogotovo ako aerodrom ima slotove, odnosno prava slijetanja i polijetanja u određenom terminu na nekom aerodromu.
Pošto je još uvijek ljetni red letenja u nastajanju, možda nas neka od aviokompanija spomenutih u ovoj analizi iznenade i uvedu dodatne letove na relaciji Zagreb – Amsterdam.
Foto: KLM / Schiphol airport / Ivo Gračanin (avioradar.hr)
