Let Ryanaira za Osijek sigurno sletio nakon kraćeg zadržavanja u zraku zbog kašnjenja kontrolora u smjenu

Zrakoplov Ryanaira na letu iz Londona Stansteda za Osijek u ponedjeljak je sigurno sletio u Zračnu luku Osijek nakon kraćeg zadržavanja u zraku, do kojeg je došlo zbog kašnjenja radnika Hrvatske kontrole zračne plovidbe u smjenu. Kako je za Jutarnji list potvrđeno iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe, preliminarnom internom provjerom utvrđeno je da je uzrok događaja bio individualni propust radnika, odnosno njegov nepravodoban dolazak u smjenu.

Iako su se u dijelu javnosti pojavila tumačenja da je zrakoplov “kružio iznad Osijeka”, važno je naglasiti da u zrakoplovstvu takva situacija ne znači nasumično ili neorganizirano kruženje. Riječ je o holdingu, propisanoj proceduri kojom se zrakoplov zadržava u određenom, za to predviđenom prostoru, dok se ne ispune uvjeti za nastavak prilaza ili slijetanja. Takve procedure dio su redovnog zračnog prometa i koriste se u različitim situacijama, primjerice zbog zauzete piste, vremenskih uvjeta, regulacije prometa ili operativnih okolnosti na zemlji.

Važno je naglasiti kako let ni u jednom trenutku nije bio izvan nadzora. Iz HKZP-a su istaknuli da je zrakoplov cijelo vrijeme bio pod nadzorom Centra oblasne kontrole zračnog prometa u Zagrebu, a nakon uočenog problema nadležne službe postupile su prema predviđenim procedurama. Zrakoplov je na kraju sletio u Osijek uz manje kašnjenje, a sigurnost putnika, kako navodi Hrvatska kontrola zračne plovidbe, nije bila ugrožena.

Uobičajeno je da se zrakoplovi na visinama krstarenja u hrvatskom, kao i u drugim zračnim prostorima, nalaze na frekvencijama oblasne kontrole. Tijekom dolaska prema odredištu postupno se prebacuju na nadležne jedinice za prilaznu kontrolu, a u završnoj fazi leta na toranjsku kontrolu zračne luke. Kod manjih zračnih luka, poput Osijeka, komunikacija se u završnoj fazi odvija u okviru lokalnog kontroliranog prostora, odnosno CTR-a, kontrolirane zone zračnog prostora koja okružuje zračnu luku i proteže se od tla do propisane visine.

U ovom slučaju, nakon što nije uspostavljena očekivana komunikacija s osječkim tornjem, posada je ponovno kontaktirala Zagreb Radar, odnosno oblasnu kontrolu. Time zrakoplov nije bio u komunikacijskoj blokadi, nego je ostao u kontaktu s nadležnom kontrolom zračnog prometa dok se situacija nije razriješila.

Prema svjedočanstvima putnika, u jednom se trenutku spominjala i mogućnost preusmjeravanja leta prema Budimpešti. I takva mogućnost dio je redovnog planiranja svakog komercijalnog leta. Svaki let ima predviđeno alternativno odredište, upravo za slučajeve u kojima slijetanje na planiranu zračnu luku iz bilo kojeg razloga ne bi bilo moguće. Da je do preusmjeravanja doista došlo, prijevoznik bi bio dužan organizirati i snositi trošak nastavka prijevoza putnika do njihova krajnjeg odredišta.

Iz Hrvatske kontrole zračne plovidbe naveli su da je riječ o izoliranom slučaju te da će zbog utvrđenog propusta biti poduzete disciplinske mjere. Događaj je završio bez posljedica po sigurnost leta, ali je privukao pozornost jer se dogodio u trenutku kada se Zračna luka Osijek ionako nalazi u zahtjevnom operativnom razdoblju zbog obnove putničkog terminala te reduciranog reda letenja nakon obustave dijela PSO linija koje su prethodnih godina činile važan dio domaće povezanosti istoka Hrvatske.

Odgovori